Vest: Na današnji dan - 18. Jun -

Na današnji dan - 18. Jun -

Na današnji dan - 18. Jun -

1155. godine - Nemačkog kralja Fridriha Prvog Barbarosu za rimskog cara krunisao papa Adrijan Četvrti.

1429. godine - Francuske snage pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona kod Patea sustigle i porazile engleske trupe, koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

1583. godine - U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

1769. godine - Rođen je britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej. Kao ministar spoljnih poslova imperije, uz austrijskog kancelara Meterniha, ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Nakon Napoleonovog pada podržao je politiku Svete Alijanse.

1812. godine - Rođen ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. veka. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Izvrsnim stilsko-jezičkim i psihološkim postupkom u oblikovanju glavnog junaka, prirodnim dijalogom, mnoštvom detalja koji stvaraju atmosferu i dopunjuju osnovnu poruku dela, pisac je ovaplotio stagnaciju, mrtvilo i parazitizam u kmetskoj Rusiji njegovog doba. Ostala dela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene o Bjelinskom", putopis "Fregata Palada".

1812. godine - Kongres SAD usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji zbog nametnutih trgovinskih ograničenja.

1815. godine - Britanska armija feldmaršala Artura Velzlija, vojvode od Velingtona i pruske snage feldmaršala Gebharda Leberehta fon Blihera kod Vaterloa u Belgiji potukle vojsku francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte. Poraz je primorao Napoleona da 22. juna drugi put abdicira, posle čega je zatočen na ostrvo Sveta Jelena u Atlantiku, gde je umro 1821. godine.

1817. godine - U Londonu je otvoren most Vaterlo preko reke Temze.

1823. godine - Posle gušenja ustanka protiv njegove vladavine i gubitka Brazila 1822. godine kralj Žoao Šesti poništio portugalski ustav, na čije ga je proglašenje prisilio pritisak građanske revolucije, koja je planula 1820. godine.

1868. godine - Rođen mađarski ratni zločinac admiral Mikloš Horti de Nađbanja, koji je od 1920. godine do 1944. godine diktatorski vladao na čelu profašističkog režima s titulom "kraljevski regent Mađarske". Mađarsku je uveo u Drugi svetski rat na strani Sila osovine i pridružio se vođi Trećeg rajha Adolfu Hitleru u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran je za istrebljenje Jevreja u Mađarskoj i na okupiranim teritorijama i za zverstva mađarske policije i vojske u Vojvodini i masovne likvidacije, posebno srpskih civila. Pred kraj Prvog svetskog rata postao je komandant austrougarske flote i 1918. godine je u krvi ugušio pobunu mornara u Boki Kotorskoj, a 1919. godine u Mađarskoj je predvodio gušenje socijalističke revolucije. Posle zbacivanja s vlasti utočište mu je pružila Portugalija, u kojoj je i umro 1957. godine, izbegavši sudsku odgovornost, mada ga je Jugoslavija proglasila ratnim zločincem.

1881. godine - Rusija, Austrija i Njemačka potpisale tajni savez "Ligu tri cara".

1882. godine - Rođen bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. godine do 1943. Posle paljevine Rajhstaga 1933. godine, za koju su nacisti pokušali da optuže komuniste, sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom pretvorio je suđenje u optužbu protiv fašizma i veliku blamažu režima Adolfa Hitlera, što je imalo izuzetan odjek u celom svetu. Kad je Informbiro napao Jugoslaviju 1948. godine, pokušao je - što je tada bilo veoma rizično - da očuva prijateljstvo i saradnju s Beogradom.

1884. godine - Rođen francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Nemačkom 1938. godine, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svetskom ratu je posle okupacije Francuske interniran u Nemačku.

1928. godine - Norveški polarni istraživač Rual Amundsen, prvi čovek koji je osvojio Južni pol, nestao je tokom leta avionom iznad Severnog ledenog okeana. Ka Severnom polu je poletio pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju i očito je poginuo u avionskoj nesreći. Istraživao je predele oko Severnog i Južnog pola i na najjužniju tačku Zemlje je dospeo 14. decembra 1911. godine, a Severni pol je preletio u maju 1926. godine. Prvi je od 1903. godine do 1906. godine prošao ceo Severozapadni prolaz severno od Amerike, između Atlantskog okeana i Beringovog moreuza i od 1918. godine do 1921. godine. Severoistočni prolaz severno od Evrope, od Norveške do Beringovog mora. Napisao je delo "Južni pol".

1936. godine - Umro ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Smatrao je da književnost reprodukuje stvarnost i vizionarski dočarava budućnost, uvek u težnji ka boljem. Najčešća i najuspešnija tema njegovog stvaralaštva je tzv. rusko dno u kojem se kreću malograđani, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni ljudi. Posle 1917. godine je polemisao s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Iljičem Uljanovom i drugim čelnicima boljševičkog diktatorskog vrha, kritikujući postupke sovjetskih vlasti. Istovremeno je učestvovao u duhovnoj obnovi zemlje i smatraju ga najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936. godine, u vreme okrutnih represalija Josifa Visarionoviča Džugašvilija - Staljina, pod okolnostima koje nikad nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovijetke i romani - "Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pesma o sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Leto", "Trojica", "Ispovest", "Gradić Okurov", "Život Mateja Kožemjakina", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i "Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju", "Deca Sunca", "Varvari", "Neprijatelji", "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1940. godine - Francuski general Šarl de Gol u Drugom svetskom ratu iz Londona uputio radio poruku zemljacima da se odupru okupaciji nacističke Nemačke i objavio da je on vođa "slobodnih Francuza".

1940. godine - Nemci u Drugom svetskom ratu zauzeli stateški značajnu francusku luku Šerbur.

1942. godine - Rođen engleski muzičar Pol Makartni, član engleskog vokalno-instrumentalnog kvarteta "Bitlsi", koji su šezdesetih godina 20. veka postali najpopularniji rok sastav svih vremena. Posle raspada "Bitlsa" 1972. godine nastavio je samostalnu muzičku karijeru.

1953. godine - Proglašena Republika Egipat na čelu sa generalom Mohamedom Nagibom - vođom pobune u kojoj je 1952. godine s vlasti zbačen kralj Faruk - predsednik.

1965. godine - Vazduhoplovni vicemaršal Ngujen Kao Ki, američki štićenik, preuzeo vlast kao premijer Južnog Vijetnama i pozvao na odlučniji rat protiv oslobodilačkog pokreta Vijetkong.

1968. godine - Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

1972. godine - Britanski putnički avion "Trajdent" srušio se ubrzo po poletanju iz Londona, usmrtivši svih 118 ljudi u letelici.

1975. godine - Ubici kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975. godine, kraljevom sinovcu princu Fejsalu Musaidu, javno odrubljena glava ispred palate vlade u Rijadu.

1979. godine - U Beču Leonid Iljič Brežnjev i Džimi Karter potpisali sporazum između SSSR-a i SAD-a "SALT 2" o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja.

1987. godine - Izrael osudio odluku poglavara rimokatoličke crkve pape Jovana Pavla Drugog da primi u audijenciju predsednika Austrije Kurta Valdhajma, umešanog u ratne zločine nacista u Drugom svetskom ratu.

1993. godine - Savet bezbednosti UN odobrio slanje 7.600 "plavih šljemova" u šest gradova u BiH.

1996. godine - Savet bezbednosti UN ukinuo embargo na uvoz oružja u bivše jugoslovenske republike, uveden 25. septembra 1995. godine. Ukidanje embarga značilo je i suspenziju nadgledanja, koje su NATO i EU vršile tri godine u Jadranskom moru. Tokom ove operacije prekontrolisano je oko 74.000 brodova.

1996. godine - Benjamin Netanjahu preuzeo dužnost premijera Izraela kao najmlađi šef vlade u istoriji te zemlje, posle izborne pobede njegove desničaske koalicije.

1997. godine - Turski premijer Nedžmetin Erbakan, prvi islamista u istoriji moderne Turske na čelu vlade, podneo ostavku, čemu je prethodio snažan pritisak tradicionalno sekularnog turskog armijskog vrha.

1998. godine - Bivši komandant ustaškog koncentracionog logora Jasenovac i ratni zločinac Dinko Šakić stigao je iz Argentine na zagrebački aerodrom, gde su ga hrvatski pravosudni organi službeno uhapsili i sproveli u istražni zatvor.

1999. godine - Američki i ruski pregovarači postigli su sporazum u Helsinkiju o učešću Rusije u mirovnim snagama na Kosovu i Metohiji. Prema sporazumu, oko 3.000 ruskih vojnika biće pridodato američkom, nemačkom i francuskom kontingentu, dok će manja ruska jedinica biti stacionirana na aerodromu Slatina u Prištini.

2001. godine – Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo je Bejrut, nakon 25 godina prisustva u Libanu. Sirija je pozvana u Liban 1976. godine u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

2006. godine - Na referendumu u Kataloniji građani podržali veću autonomiju tog španskog regiona od centralne vlasti u Madridu.

2010. godine - Umro Bogdan Bogdanović, arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svetskog rata. Od 1982. godine do 1986. godine Bogdanović je bio gradonačelnik Beograda. Početkom devedeseth godina zbog antimiloševićevskog angažmana isteran je iz svog ateljea i alternativne škole u Malom Popoviću. Beograd je napustio 1993. godine i od tada je živeo u Beču.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar