Na današnji dan - 10. jun -
1190. godine - Nemački kralj i
rimski car Fridrih Prvi Barbarosa udavio se u reci Salef u Maloj Aziji na
povratku iz Trećeg krstaškog rata. Na presto je stupio 1152. godine, posle čega
je vodio više ratova u Italiji, pokušavajući da potčini bogate lombardijske
gradove i primora papu na pokornost. Posle poraza 1176. godine u bici kod
Lenjana pokajnički se izmirio s papom. Predvodeći krstaše na putu ka
Jerusalimu, 1189. godine je prošao kroz Srbiju i sastao se u Nišu s velikim
županom Raške Stefanom Nemanjom.
1610.
godine - Prvi holandski iseljenici u Americi iskrcali se na ostrvo Menhetn,
sada centralni deo Njujorka.
1719. godine – Rimsko-nemački car Karlo VI proterao
je Špance sa Sicilije.
1793.
godine - Prvi javni zoološki vrt - "Žarden de Plant" - otvoren u
Parizu.
1819.
godine - Rođen francuski slikar Gistav Kurbe, osnivač realističke škole i jedan
od prvih umetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune. Opor i
snažan odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i prizora, izvršivši
ogroman uticaj na evropsko slikarstvo sredinom 19. veka. Glavna dela:
"Atelje", "Talas", "Pogreb u Ornanu".
1832.
godine - Rođen nemački inženjer Nikolaus August Oto, koji je 1861. godine napravio
prvi benzinski motor, a 1876. godine je izumeo četvorotaktni motor s
unutrašnjim sagorevanjem, poznat kao "oto motor", što je omogućilo
razvoj automobila.
1836.
godine - Umro francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač
elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s
elektricitetom i pronašao i proučio uzajamno dejstvo električnih struja.
Napisao je više dela iz fizike, matematike i filozofije. Njemu u čast jedinica
za jačinu struje nazvana je amper, jedinica za naelektrisanje amper-sekunda i
amper-čas, a instrument za merenje jačine struje amper-metar.
1868.
godine - Prilikom šetnje Košutnjakom kod Beograda ubijen je srpski knez Mihailo
Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom Balkana, u vreme kad je
dovršavao pripreme za rat protiv Otomanskog carstva. Na prestolu Srbije bio je
od 1839. godine do 1842. godine i od 1860. godine do smrti. Zbog bune koju je
1842. godine digao Toma Vučić - Perišić morao je da pobegne u Austriju, posle
čega je na presto stupio knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog
ustanka Karađorđa. Boraveći van zemlje, pomagao je mnoge srpske kulturne
radnike i pisce, uključujući Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića.
Ženidbom sa princezom Julijom Hunjadi stekao je veze s mađarskom i austrijskom
aristokratijom. Kad se njegov otac knez Miloš Obrenović vratio na vlast 1858.
godine, preuzeo je komandu nad vojskom, a ubrzo posle očeve smrti 1860. godine zaveo
je autoritarnu vladavinu, pretvorivši skupštinu u savetodavni organ. Ustanovio
je 1861. godine narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdeo je modernim
naoružanjem, čime je Srbija postala vojno dominantna na Balkanu. Iskoristio je
tursko bombardovanje Beograda 1862. godine da posle dužeg pregovaranja 1867. godine
natera Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Računajući na rat s
Otomanskim carstvom, preduzimao je diplomatske inicijative i sklapao saveze s
balkanskim hrišćanima radi rušenja otomanske imperije - s Crnom Gorom 1866.
godine, s Grčkom i Bugarskim revolucionarnim odborom 1867. godine i s Rumunijom
1868. godine. Takođe je nastojao da Bosna i Hercegovina ne padne pod austrijsku
vlast.
1875.
godine - Umro srpski pisac Jovan Grčić - Milenko, poetski sljedbenik Branka
Radičevića, poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime
Milenko, po djevojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom
Sadu, Segedinu i Požunu, počeo studije medicine u Beču, ali se razbolio od
tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću u Sremu. U lirskim pjesmama,
lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U
osjećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv.
"prostih pjesama", po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj
poeziji. U Beču je 1896. objavio "Pesme". Pisao je i pripovjedačku
prozu i prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.
1915.
godine - Rođen američki pisac Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za
književnost 1976. godine, u čijem delu je središnja tema moderni gradski čovek,
zaokupljen sumnjama i razočarenjima, ali čiji je duh, uprkos svemu, neuništiv.
Dela: romani "Henderson, kralj kiše", "Čovjek na
klackalici", "Žrtva", "Humboltov dar", "Dekanov
decembar", priče "Mozbijeva sjećanja", drame "Posljednja
analiza", "Guka", putopis "Do Jerusalima i nazad".
1922.
godine - Rođena američka filmska glumica i pevačica Frensis Gam, poznata kao
Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu
"Čarobnjak iz Oza", za koju je dobila nagradu "Oskar".
Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet njenih
muževa - njihova kćerka Lajza Mineli je takođe ostvarila sjajnu pevačku i
glumačku karijeru. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci", "Osnujmo
orkestar", "Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli",
"Sretni me u Sent Luisu", "Časovnik", "Zigfildove
ludosti", "Pirat".
1923.
godine - Rođen britanski medijski magnat češkog porekla Jan Ludvik Hoh, poznat
kao Jan Robert Maksvel.
1923.
godine - Umro francuski pisac Pjer Loti, koji je zbog natpisa o okrutnostima
kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir
mnogo je putovao i dela mu obiluju egzotikom. O boravku u Crnoj Gori napisao je
putopis "Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj
Gori" i pripovetku "Paskvala Ivanović". Kao veliki turkofil u
Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Osmanlijsko carstvo, ali je
posle bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije, u
Prvom svetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Ostala
dela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar".
1924.
godine - Vođu italijanskih socijalista Đanđakoma Mateotija su kidnapovali i
ubili fašisti, posle govora koji je održao dan ranije u parlamentu, u kojem je
dokumentovano razobličio njihove prevare i nasilje na izborima. Potiče iz
bogate porodice, završio je prava i veoma mlad je postao vatreni socijalista.
Posle istupanja iz Socijalističke partije Italije u oktobru 1922. godine postao
je generalni sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije.
Izuzetno se hrabro borio protiv fašizma i mučko ubistvo je izazvalo veliki
revolt italijanskog javnog mnjenja, a njegovo ime je postalo simbol antifašističke
borbe i u Drugom svetskom ratu ga je nosilo više socijalističkih jedinica u
pokretu otpora.
1934.
godine - Umro engleski kompozitor Frederik Delijus, impresionista poznat po
simfonijama. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu
života", inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea "Tako
je govorio Zaratustra".
1934.
godine - "Rođen" Paja Patak, jedan od najpopularnijih likova u
stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.
1940.
godine - Fašistička Italija ušla u Drugi svetski rat kao saveznik nacističke Nemačke,
objavivši rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.
1942.
godine - Počela ofanziva Nemaca i Hrvata na Kozaru u Drugom svetskom ratu, uz
podršku mađarskih rečnih brodova, u kojoj je oko 40.000 nemačkih i hrvatskih
vojnika zatvorilo obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti. U opkoljenom
području zbeg sa oko 80.000 srpskih civila branilo je 3.500 boraca Drugog krajiškog
partizanskog odreda. Posle 50 dana teških borbi, u kojima su srpski partizani
ispoljili masovni heroizam, i pogibije 1.700 branilaca, mestimično je probijen
obruč i spaseno je nešto više od 15.000 civila, ali su napadači ipak nadjačali.
Nemci i Hrvati su spalili i opljačkali sva sela, pobili deo stanovništva,
uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 srpskih civila oterali u logore, mahom
u Jasenovac.
1942.
godine - Nemci su u Drugom svetskom ratu u rudarskom selu Lidice u Češkoj, koje
su prethodno spalili, streljali sve muškarce, žene odveli u koncentracione
logore, a decu u zavode za "prevaspitavanje", kao odmazdu zbog
ubistva nemačkog protektora Češke i Moravske i šefa nacističke tajne policije
Gestapo Rajnharda Hajdriha 27. maja 1942. godine. Selo je obnovljeno 1946.
godine i u njemu je podignut spomenik žrtvama nacista.
1942.
godine - U borbi s nacistima kod Male Remete u Drugom svetskom ratu je poginuo
Boško Palkovljević - Pinki, jedan od prvih partizana Fruške gore, koji je kao
kurir iz Srema obavestio Vrhovni štab o narodnooslobodilačkoj borbi u
Vojvodini. Bio je jedan od organizatora čuvenog bekstva 32 robijaša iz
sremskomitrovačkog zatvora 1941. godine.
1945.
godine - Komandantu zapadnih savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu američkom
generalu Dvajtu Ajzenhaueru uručeno jedno od najviših sovjetskih odlikovanja -
"Orden pobede".
1946.
godine - Umro američki bokser afričkog porekla Džek Džonson, prvi crnac koji je
osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.
1967.
godine - Izrael prihvatio zahtjev UN o prekidu vatre u ratu s Egiptom, u kojem
su Izraelci - protiv kojih su ratovali i Sirija i Jordan - za samo šest dana
zauzeli teritoriju četiri puta prostraniju od Izraela.
1967.
godine - SSSR prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom i zapretio sankcijama
ukoliko izraelska armija ne obustavi napredovanje prema glavnom gradu Sirije -
Damasku.
1967.
godine - Umro američki filmski glumac Spenser Trejsi, izuzetan tumač niza
karakternih uloga, prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio nagradu
"Oskar" - za filmove "Hrabri kapetan" 1937. godine i
"Grad dečaka" 1938. godine. Ostali filmovi: "Bes", "Sedmi
krst", "Starac i more", "Nirnberški proces",
"Pogodi ko dolazi na večeru".
1970.
godine - U Jordanu najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s
palestinskim gerilcima.
1971.
godine - SAD su posle 21 godine ukinule embargo na trgovinu s Kinom.
1989.
godine - Kina i Tajvan su uspostavili direktne telefonske veze.
1990. godine – Na prvim višestranačkim poslaničkim
izborima u Čehoslovačkoj od 1946. godine, pobedio je Građanski forum koji je
osnovao književnik Vaclav Havel.
1990.
godine - Na prvim slobodnim izborima u Bugarskoj posle Drugog svetskog rata pobedila
je Bugarska socijalistička partija, koja je dobila 47 odsto glasova, dok je
desničarski Savez demokratskih snaga osvojio 36 odsto.
1990.
godine - Predsedničke izbore u Peruu je dobio peruanski političar japanskog
porijekla Alberto Fudžimori, porazivši na njima pisca Marija Vargasa Ljosu.
1995.
godine - Bivši premijer Švedske Karl Bilt umesto lorda Dejvida Ovena imenovan za
kopredsednika Međunarodne konferencije o prethodnoj Jugoslaviji, saopštio je
predsedavajući Evropske unije francuski predsednik Žak Širak.
1997.
godine - Prema naređenju vođe kambodžanske maoističke gerilske frakcije Crvenih
Kmera Pol Pota, ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11
članova njegove porodice.
1999.
godine - NATO snage prestale sa bombardovanjem teritorije SRJ. Prve jedinice
Vojske Jugoslavije su, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog dan
ranije u Kumanovu, počele povlačenje s Kosova i Metohije, a kasnije istog dana
Savet bezbednosti UN je, uz uzdržan glas Kine, usvojio Rezoluciju 1244 kojom je
legalizovan dolazak međunarodnih vojnih snaga u južnu srpsku pokrajinu.
1999.
godine - Predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio da je tokom napada NATO
pakta na SRJ poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.
2000. godine – U Damasku je umro
Hafez el Asad, predsednik Sirije od 1971. godine. Za novog predsednika izabran
je njegov sin Bašar el Asad.
2001. godine –
Medijski magnat, Silvio Berluskoni, po drugi put je postao premijer Italije,
pošto je njegova partija na poslaničkim izborima osvojila 30 procenata glasova
više od bilo koje druge partije. To je bila 59. vlada Italije od Drugog
svetskog rata.
2002. godine - Umro Džon Goti, američki mafijaški bos. Uhapšen
je 1990. godine, posle decenija brutalnih zločina i luksuznog života.
2004. godine - Umro bluz i džez kantautor Rej Čarls. Dobitnik je 12 muzičkih nagrada
"Gremi", među kojima i za najbolju pesmu - tri puta uzastopno, za
"Hit the Road Jack", "I Can't stop loving you" i
"Busted".
2015. godine - Ostaci vizantijske crkve stare 1.500 godina otkriveni nedaleko
od Jerusalima. Crkva potiče iz perioda kada je Vizantijska imperija vladala
današnjim teritorijama Izraela i Palestine, između 324. i 638. godine nove ere.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!