Vest: Na današnji dan - 20. Februar -

Na današnji dan - 20. Februar -

Na današnji dan - 20. Februar -

1507. godine - Umro italijanski slikar Đentile Belini, poznat po motivima venecijanskih svečanosti i procesija. Insistirao je na preciznosti i njegova djela obiluju detaljima, ali su kompozicije istovremeno veoma pregledne.

 

1631. godine – Nemački knezovi – protestanti su sklopili savez sa švedskim kraljem Gustavom II, čime je i Švedska ušla u Tridesetogodišnji rat. Francuska je iz rata izašla kao pobednica i najača sila nasuprot oslabljenoj Španiji i Nemačkoj.

 

1707. godine – Umro je poslednji veliki mogul Indije Aurangzeb koji je 1658. godine zbacio oca s vlasti, pogubio braću i uzurpirao presto. Osvojio je Dekan, Kandahar i Kabul i nazvao se “Alamgir” što u prevodu znači “osvajač sveta”. Podsticao je umetnost i nauku, osnivao škole i fanatično širio islam, progoneći hinduizam. Njegovom smrću počelo je slabljenje mogulske države.

 

1790. godine – Umro je car Austrije Josif II, najstariji sin Marije Terezije i njen suvladar od 1765. do 1780. godine. Kao pobornik prosvećenog apsolutizma, sproveo je značajne reforme, 1781. godine uveo državnu kontrolu nad papskim bulama. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. godine je izdao "Patent o toleranciji", kojim je nekatolicima dozvolio slobodu veroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u verskom i građanskom pogledu izjednače s rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i naslednik Leopold Drugi je sve vratio na pređašnje stanje.

 

1808. godine - Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. veka. Njegove duhovite, smele i zajedljive karikature, koje je uglavnom objavljivao u listu "Šarivari", donele su mu i dosta nevolja - 1832. godine je odležao šest meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa.

 

1809. godine – Francuzi su posle duže opsade zauzeli Saragosu koja je odbila Napoleonovog brata Žozefa za kralja Španije.

 

1860. godine – U Novom Sadu je izašao prvi broj “Danice”, najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma koji je pokrenuo i uređivao Đorđe Popović. “Danica” je okupila stotinak pisaca, među kojima Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića ZmajaLazu Kostića, Ljubu Nenadovića. Časopis je odigrao je značajnu ulogu u buđenju nacionalne svesti i raspoloženja za ujedinjenje teritorijalno rascepkanih delova srpstva. Značaj časopisa je opao kad su ga 1866. godine napustili najbolji saradnici zbog neslaganja s urednikom Đorđem Rajkovićem.

 

1866. godine - Rođen srpski pisac Milorad Mitrović, autor lirskih pesama, balada i romansi.U svojim političko-satiričnim pesmama izvrgao podsmehu političke prilike u Srbiji. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i kao činovnik je radio u Užicu, Čačku, Mionici, Smederevu i Knjaževcu. Posle prevrata 1903. godine postao je sekretar Apelacionog suda u Beogradu. Počeo je da piše pod uticajem Vojislava Ilića i prvu zbirku je objavio 1899. godine pod naslovom "Knjiga ljubavi". Naročito su bile popularne njegove pjesme "Don Ramiro", "Papučica", "Sigurna pesma. Napisao je i fragmente tragedije "Despot Lazar Branković".

 

1886. godine – Rođen je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. godine. U SSSR-u borio se u građanskom ratu protiv snaga generala Petra Nikolajeviča Vrangela, potom je bio član Prezidijuma Kominterne i rukovodio je Centralnim komitetom Komunističke partije Mađarske. Streljan je u staljinističkim čistkama u SSSR-u 1939. godine, a rehabilitovan posle Staljinove smrti.

 

1904. godine - Rođen ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, sovjetski premijer posle obaranja Nikite Hruščova 1964. godine do pred smrt 1980. godine. U Crvenu armiju je stupio 1918. godine kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vreme najžešćih staljinističkih čistki od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, posle čega je nastavio da se penje ka vrhu vlasti. Od 1940. godine do 1953. godine bio je potpredsjedenik Saveta narodnih komesara, odnosno Ministarskog saveta, a 1960. godine je postao prvi potpredsednik Ministarskog saveta SSSR-a.

 

1908. godine – Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U delima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima Rimokatoličke crkve da im nametne tuđu veru. Prevodio je francuske pisce Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Molijera. Dela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče". Napisao je oko sedamdeset pripovedaka i novella. Matavulj je ostavio i nekoliko svezaka putopisa, uspomena i književnih članaka razne sadržine a najznačajnije mu je delo iz te oblasti „Beleške jednog pisca“, vrsta autobiografije, pisana živim, plastičnim stilom i pronicljivim posmatračkim darom.

 

1910. godine - Ubijen predsednik egipatske vlade Butros Gali. Krajem 20. veka njegov unuk Butros Butros Fali bio na čelu Ujedinjenih nacija.

 

1920. godine – Umro je američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri koji je aprila 1909. godine prvi stigao na Severni pol. Ispitao je i najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga i 1901. godine ustanovio da je ostrvo. Dela: "Na Sever preko Velikog leda", "Severni pol", "Tajne polarnih putovanja".

 

1924. godine - Rođen američki filmski glumac afričkog porekla Sidni Poatje, prvi crnac dobitnik nagrade "Oskar". Filmovi: "Prkosni", "Ivica grada", "Bekstvo u lancima", "U vrelini noći", "Gospodinu s ljubavlju".

1925. godine - Rođen američki filmski režiser Robert Altman, koji je stvorio osobenu sintezu mitova i dramaturških klišea tradicionalnih američkih filmskih žanrova i principa modernog, prevashodno evropskog filmskog izraza. Filmovi: "Odbrojavanje", "Kockar i bludnica", "Privatni detektiv", "Nešvil".

 

1938. godine – Šef britanske diplomatije Entoni Idn podneo je ostavku u znak protesta zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena prema nemačkom diktatoru Adolfu Hitleru. Bio je britanski političar, član konzervativne stranke, dugogodišnji ministar spoljnih poslova i premijer Ujedinjenog Kraljevstva.

 

1942. godine – Japanci su u Drugom sveskom ratu napali portugalski Timor i ostrvo Bali u holandskoj Istočnoj Indiji.

 

1962. godine – Posle uspešnih podorbitalnih letova s ljudskom posadom, SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod “Merkjuri-Atlas 6”, kojim je prvi američki astronaut Džon Glen tri puta obleteo oko Zemlje. Let je trajao četiri sata, 55 minuta i 23 sekunde.

 

1967. godine – Predsednik Indonezije Ahmet Sukarno predao je svu izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo “titulu” predsednika.

 

1975. godine - Vlada kiparskih Grka pozvala UN da odrede krajnji rok za povlačenje s ostrva 40.000 turskih vojnika, ali zbog strateškog značaja Turske za SAD i NATO pakt to nije učinjeno, niti je Ankara kažnjena zbog agresije i okupacije sjevernog dijela Kipra.

 

1979. godine – Od erupcije indonežanskog vulkana Sinira poginulo je 175 ljudi.

 

1985. godine – U Irskoj je, i pored žestokog protivljenja Rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja

kontraceptivnih sredstava.

 

1986. godine – Verski sukobi Hindusa, muslimana i Sika zahvatili su Indiju, a u tri indijske države je zaveden policijski čas.

 

1986. godine - U orbitu lansiran prvi dio sovjetske kosmičke stanice "Mir".

 

1991. godine – Usvajanjem amandmana 99. na Ustav kojim je Republika Slovenija definisana kao samostalna država, Skupština Slovenije je pokrenula inicijativu za izdvajanje iz SFR Jugoslavije, dok je Vlada Hrvatske podnela Saboru dopunu Ustava po kojoj u Hrvatskoj važe samo njeni zakoni, čime je suspendovan Ustav SFRJ.

 

1996. godine – Zetovi predsednika Iraka Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel, vratili su se s porodicama u Irak iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu. Predsednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije obojica ubijena.

 

1997. godine - Vlada SAD odbila da prizna nadležnost Svetske trgovinske organizacije u sporu sa Evropskom unijom o trgovini sa Kubom, kojoj su Amerikanci jednostrano nametnuli ekonomske sankcije.

 

1999. godine – Na Kosovu, na područjima Podujeva, Orahovca i Suve Reke, pojačao se oružani sukob srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ekstremističke organizacije kosovskih Albanaca Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

 

2000. godine – Srpska policija je za sedam dana privela 24 aktivista studentske organizacije “Otpor” zbog antirežimskih plakata i grafita. Hapšenje aktivista “Otpora” i onemogućavanje rada nezavisnih medija, trajali su do izbora u septembru na kojima je, pobedom Demokratske opozicije Srbije, srušen režim Slobodana Miloševića.

 

2002. godine – U najvećoj železničkoj nesreći u Egiptu, u požaru u vozu na liniji Kairo Luksor poginula su 373 putnika, a 66 je povređeno.

 

2003. godine – U požaru na rok - koncertu grupe Great White u jednom noćnom klubu u Vest Vorviku, na ostrvu Roud - SAD, poginulo je 100, a povređeno 200 ljudi.

 

2005. godine – Izraelska vlada je donela odluku o povlačenju iz pojasa Gaze i o etapnom iseljavanju jevrejskih naselja.

 

2006. godine – U bečkoj palati “Daun Kinski” počeli su dvodnevni pregovori predstavnika Srbije i Kosova o decentralizaciji vlasti na Kosovu. To je bio i početak direktnih pregovora o statusu Kosova.

 

2006. godine – Umro je penzionisani nadbiskup Pol Marčinkus, bliski saradnik papa čiji je dugogodišnji staž na čelu Vatikanske banke obeležen finansijskim skandalima, misterioznim smrtima i kriminalom.

 

2009. godine – Rusija je ukinula vize za putovanja državljana Srbije.


2009. godine – Na osnovu odluke Osnovnog suda u Banjaluci Islamska zajednica u Bosni dobila je oko 32 miliona evra od Republike Srpske i grada Banjaluke, na ime odštete za rušenje 16 džamija na području Banjaluke tokom ratnih sukoba od 1992. godine do 1995. godine.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar