Na današnji dan - 20. Jul -
1304. godine – Rođen je italijanski pisac Frančesko Petrarka. Smatra se poslednjim pesnikom srednjeg veka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. U svoje vreme bio je poznat i cenjen po latinskim delima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svetsku književnost je ušao zbirkom soneta “Kanconijer” posvećenih Lauri.
1402. godine – Mongolski kan Tamerlan u
bici kod Angore (sada Ankara) pobedio je tursku vojsku i zarobio sultana
Bajazita I, koji je 1403. godine umro u ropstvu. U bici, kao turski vazal,
učestvovao je, sa odredom teške konjice, srpski vladar Stefan Lazarević, sin
kneza Lazara, stradalog trinaest godina ranije u Kosovskoj bici, u kojoj je
učestovao i Bajazit.
1654. godine – Potpisan je anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.
1785.
godine
- Rođen turski sultan Mahmud Drugi, koji je tokom vladavine od 1808. do smrti
1839. preduzeo niz reformi u nastojanju da centralizuje feudalno-apsolutističko
ustrojstvo Otomanske imperije, a 1826. je uništio janjičare. Surovo je gušio
srpske, grčke i rumunske nacionaloslobodilačke pokrete, ali nije uspeo da
suzbije težnje Srba, Grka i Rumuna da stvore nezavisne države. Posle
tursko-ruskog rata od 1806. do 1812. Bukureštanskim mirom je amnestirao
učesnike Prvog srpskog ustanka i obećao Srbiji izvesnu autonomiju u okviru
Otomanskog carstva, što je pokušao da izigra. Posle novog tursko-ruskog rata od
1828. do 1829. morao je Jedrenskim mirom da prizna autonomiju Srbiji, Vlaškoj i
Moldaviji, a Grčkoj nezavisnost.
1847. godine – Rođen je nemački
postimpresionistički slikar Maks Liberman. Kao pobornik novih ideja, osnovao je
1898. godine berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici 19. i 20. veka u
evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkom akademizmu.
1866. godine – U austrijsko-pruskom
ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci su kod ostrva Visa
potpuno razorili italijansku flotu, a poginulo je više od 1.100 ljudi.
1890. godine – Rođen je grčki kralj Đorđe II koji je stupio na presto 1922, a već 1923. godine je zbačen. Vratio se 1935, a nakon nemačkog napada u Drugom svetskom ratu (6. aprila 1941) zajedno sa vladom povukao se u emigraciju, odakle se vratio 1946. godine.
1890.
godine - Rođena američka filmska
glumica Teodosija Gudmen, poznata kao Teda Bara, prvi "vamp" u
istoriji kinematografije, tip fatalne žene koja izaziva masovne erotske
fantazije. Filmovi: "Kleopatra", "Karmen",
"Saloma", "Žena tigar", "Dama s kamelijama",
"Pesma sirene".
1917.
godine - Srpska vlada premijera
Nikole Pašića i Jugoslavenski odbor hrvatskog političara Ante Trumbića na
grčkom ostrvu Krf u Prvom svetskom ratu potpisali takozvanu Krfsku deklaraciju,
kojom su južnoslovenski narodi u Austro-Ugarskoj zatražili ujedinjenje sa
Srbijom u zajedničku državu pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca na
čelu sa dinastijom Karađorđevića.
1919.
godine - Počeo dvodnevni generalni
štrajk radnika Jugoslavije kao znak solidarnosti s revolucijama u Sovjetskoj
Rusiji i Mađarskoj, kojim je vlada prisiljena da odustane od učešća u oružanoj
intervenciji radi gušenja tih revolucija.
1919. godine – Rođen
je novozelanđanski planinar Edmund Persival Hilari, koji je 1953. godine,
zajedno sa Šerpom Tensingom Norgejom, prvi osvojio Mont Everest (8848), najviši
planinski vrh na svetu.
1923. godine – Ubijen
je meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910. godine, Fransisko
Pančo Vilja.
1937. godine – Umro
je italijanski inženjer Đuljelmo Markoni, jedan od osnivača bežične
telegrafije. Prvi je uspeo da pošalje radio-signal preko Atlantika (1901). Za
radove na bežičnoj telegrafiji podelio je 1909. godine sa Karlom Ferdinandom
Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.
1938. godine - Rođena američka filmska
glumica Nataša Gardin, poznata kao Natali Vud, jedna od retkih koja je postala
filmska zvezda kao dete ("Čudo na 34. ulici") i uspela da ostvari uspešnu
filmsku karijeru i kad je odrasla. Filmovi: "Buntovnik bez razloga",
"Sjaj u travi", "Tragači", "Priča sa zapadne
strane".
1944. godine –
Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof fon Štaufenberg, pokušao je atentat na
nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru
“Vučja jama” kod Berlina. Hitler je lakše ranjen, a zaverenici su pogubljeni.
1945. godine – Umro
je francuski pisac Pol Valeri, “klasik simbolizma”, koji se smatra najelitnijim
predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svetska rata. Bio je član
Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri
Društvu naroda u Ženevi. Najpoznatija dela: “Mlada Parka”, “Mornarsko groblje”,
“Pogledi na savremeni svet”.
1951. godine – U
jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen je jordanski kralj Abdulah. Kralj Jordana
postao je 1946. godine.
1954. godine – U Ženevi je sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta.
1969.
godine - Američki kosmonaut Nil
Armstrong postao prvi čovek koji je stupio na Mesec, rekavši po izlasku iz
lunarnog modula "Orao": "Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki
za čovečanstvo". Na Mesec je potom kročio Edvin Oldrin, a Majkl Kolins je
dotle kružio oko Meseca u svemirskom brodu "Apolo 11", čekajući
njihov povratak.
1974.
godine - Turska armija počela
invaziju na Kipar, pod izgovorom "zaštite" turske nacionalne
zajednice, posle koje na trećini tog mediteranskog ostrva formirana marionetska
"Turska Republika Severni Kipar". Nju, osim Ankare, ne priznaje niko
u svetu.
1976. godine –
Američki kosmički brod bez ljudske posade “Viking 1” spustio se posle 11 meseci
leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.
1982. godine – U
eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije
(IRA) u Hajd parku i Ridžents parku u centru Londona poginulo je 10 britanskih
vojnika.
1988. godine – Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile su sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike (Namibija).
1989.
godine - Burmanska vojna hunta
stavila u kućni pritvor vođu opozicije Aung San Su Či, koja je dobila Nobelovu
nagradu za mir, zbog njene otvorene kritike brutalnih metoda vladavine vojnog
vrha.
1992.
godine - U selu Magašići, kod
Bratunca, muslimanski ekstremisti ubili osmoro srpskih seljaka dok su kupili seno
na polju.
1994. godine – Šef
izraelske diplomatije Šimon Peres doputovao je u posetu Jordanu. To je bio
najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio Jordan.
1996. godine –
Pobunjenici iz plemena Hutu napali su izbeglički logor suparničkog plemena
Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 ljudi, mahom žena i dece.
1997. godine - Turske snage bezbednosti ubile
50 pripadnika pobunjeničke kurdske Radničke partije Kurdistan u blizini grada
Juksekova na jugu Turske.
2000. godine – Nakon
devet dana pregovora završen je bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu.
Rešenje za višedecinijski sukob nije pronađeno, a sukobi između Izraela i
Palestinaca su nastavljeni.
2000. godine –
Korzikanski nacionalisti prihvatili su, nakon pregovora u Parizu, ponudu
francuske vlade o autonomiji ostrva. Time su okončane 20-godišnje tenzije
između separatista i vlasti.
2001. godine – Posle
20 godina pauze, iz Bagdada je krenuo prvi putnički voz ka Turskoj, koji je
narednog dana stigao u Gaziantep.
2001. godine –
Nemački lideri su polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima za neuspeli
atentat na Adolfa Hitlera pre 57 godina.
2005. godine – Umro
je Čarls Čibiti poslednji Komanči “šifrant” iz Drugog svetskog rata. Bio jedan
od 14 pripadnika plemena Komanči koji je radio-poruke prevodio na njihov
maternji jezik tokom “Dana D” iskrcavanja na Normandiju 1944. godine.
2006. godine - Pećka patrijaršija, manastir
Gračanica i crkva Bogorodice Ljeviške uvršteni na listu svetske baštine Uneska.
2011. godine – Posle sedam godina skrivanja u Vojvodini je uhapšen poslednji haški begunac Goran Hadžić i izručen Tribunalu u Hagu.
2015. godine - Otvorena kubanska ambasada u Vašingtonu, nakon pet i po
decenija "hladnog rata" Kube i SAD.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!