Na današnji dan - 25. Februar -
1570. godine –
Papa Pije V ekskomunicirao je englesku kraljicu Elizabetu I zbog njene podrške
protestantizmu i anglikanskoj crkvi.
1707. godine -
Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je
čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela:
komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe",
"Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama
"Dalmatinka".
1723. godine –
Umro je engleski arhitekta Kristofer Ren, na čijem delu je zasnovana engleska
klasicistička arhitektura 18. veka. Nakon požara u londonskom Sitiju 1666.
godine, kada je izgorelo oko 13.000 zgrada, izradio je urbanistički plan za
njegovu obnovu i ostvario svoje najveće delo katedralu Svetog Pavla.
1778. godine -
Rođen argentinski general i nacionalni heroj Hose de San Martin - oslobodilac
Argentine, Čilea i Perua od španske kolonijalne vlasti, koji je sa Simonom
Bolivarom predvodio južnoamerički pokret za nezavisnost. Ukinuo je ropstvo,
proklamovao slobodu štampe, osnivao biblioteke i nastojao da kulturno preporodi
narod.
1815. godine –
Po nalogu Sulejman paše ubijen je Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje
Glavaš, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka.
Bio je predviđen za vođu Prvog srpskog ustanka 1804. godine, ali je na njegov
predlog izabran Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo opevano je u narodnim
pesmama, a Đura Jakšić je o njemu napisao istoimenu dramu.
1841. godine -
Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih
impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka. Radio je portrete, aktove,
kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim
osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio je izraz
karakterističan po svetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i
skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture. Pred
kraj svoga života 1919. godine je posetio Luvr da
bi video svoja dela koja su bila među starim majstorima slikarstva.
1873. godine –
Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo, jedan od najvećih tenora u
istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvodjač uloga u operama Đuzepea
Verdija i Đakoma Pučinija i kao
interpretator italijanske kancone. Pevao je sa velikim uspehom
u najvažnijim operskim kućama Evrope i Amerike. Karuzo je snimio oko 290
objavljenih ploča od 1902. godine do 1920. godine. Karuzov snimak deonice Vesti
la giubba iz Leonkavalove opere "Pajaci" je bio prvi zvučni snimak prodat u milion
kopija.
1885. godine – Nemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.
1888.
godine – Umro je srpski botaničar i
prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor
i rektor Velike škole u Beogradu. Medicinu je završio u Pešti,
a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, prema čijem
je savjetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i
Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu,
čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju
Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao
je oko 80 dotadašnjih nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, otkrio
endemsko-reliktni četinar poznat kao “Pančićeva omorika” koju je otkrio 1876.
godine na Tari, a danas se nalazi u botaničkoj bašti Danijela Vinceka. Objavio oko 30 naučnih radova. Osnovao je i uredio
Botaničku baštu u Beogradu. Dela: "Flora Kraljevine
Srbije", "Ptice Srbije", "Ribe Srbije".
1899. godine – Umro je osnivač britanske novinske
agencije Rojters nemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter, po kojem je nazvana
najstarija svetska agencija.
1948. godine –
Prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi,
komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast. Ovaj događaj nazvan je “februarski
udar”.
1954. godine –
Egipatski predsednik Mohamed Nagib je prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast
je kao premijer i predsednik Revolucionarnog saveta preuzeo Gamal Abdel Naser,
njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I u julu 1952. godine.
1956. godine –
Na završetku 20. kongresa Komunističke partije SSSR, Nikita Hruščov pročitao je
tzv. Tajni referat u kojem je izložio posledice Staljinove vladavine i kulta
ličnosti.
1964. godine –
Pobedom nad Soni Listonom u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. godine Muhamed
Ali, postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom
devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. godine sudskom
presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.
1972. godine –
Sovjetski vasionski brod “Luna 20” vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog
tla.
1976. godine - SAD
su stavile veto na rezoluciju UN, kojom je osuđena izraelska aneksija istočnog
Jerusalima.
1983.
godine - Umro američki pisac Tomas
Lenijer Vilijams, poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svet ljudske
izopačenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije.
Često je napadan zbog sklonosti ka šokantnom i senzacionalnom. Dela: drame
"Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu",
"Tetovirana ruža", "Noć iguane", "Camino real",
romani "Rimsko proleće gospođe Ston", zbirke priča "Jedna ruka",
"Tvrda šećerlema", zbirka pesama "U zimu".
1986. godine –
Filipinski diktator Ferdinand Markos podneo je ostavku pod pritiskom pobunjenog
naroda, vojnog vrha, i uz podsticaj SAD koje su dotada podržavale njegovu
diktatorsku vladavinu.
1991. godine –
Iračka raketa “skad” pogodila je, u Zalivskom ratu, kasarnu američkih marinaca
kod saudijskog grada Dahran. Poginulo je 28 vojnika, a veći broj je ranjen.
1993. godine –
Kim Jong Sam je preuzeo dužnost predsednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu
te azijske države posle 32 godine.
1994. godine –
Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn ubio je iz automatske puške i bombama 43
muslimanska vernika u džamiji u Hebronu, na okupiranoj Zapadnoj obali, posle
čega je na istom mestu pretučen do smrti.
1995. godine -
Londonski dnevnik "Gardijan" objavio da su muslimani tajno
naoružavani preko aerodroma u Tuzli, uz podršku NATO pakta, čime je na
najgrublji način kršena rezolucija UN.
2001. godine –
Umro je ser Donald Bredman, najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i
najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom
30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom
sportu.
2003. godine –
Umro je italijanski komičar i režiser Alberto Sordi koji je, u 60 godina dugoj
karijeri, igrao u oko 150 filmova a režirao je oko dvadesetak. Filmovi: gluma - "Pod suncem Rima", "Beli
šeik", "Dangube", "Heroj našeg doba", "Moj sin
Neron", "Veliki rat", "Mali, sasvim mali građanin",
režija - "Oprostite, da li ste za ili protiv?", "Italijan u
Americi", "Pomozi mi ljubavi".
2004. godine –
Umro je Stanislav Rinjak prvi registrovani zatvorenik u nacističkom
koncentracionom logoru Aušvic.
2004. godine –
Češki parlament je doneo odluku o slanju više od 100 vojnika u Avganistan, što
je prvo aktivno učešće čeških oružanih snaga od II svetskog rata.
2005. godine –
Umro je Piter Benenson, osnivač Organizacije za ljudska prava Amnesti
internešenel, koja je dobitnik Nobelove nagrade.
2006. godine –
U Njujorku je umro najpoznatiji etiopski pesnik, Tsegaje Gabre-Medin čija je
pesma “Ponosan što sam Afrikanac” himna Afričke unije.
2009. godine – Umro je Filip Hoze Farmer jedan od najznačajnijih autora naučne fantastike 1960-ih i 1970-ih. Napisao je više od 75 romana, među kojima ima osam serijala od kojih je najznačajniji onaj o Svetu-reci.
2012. godine - Preminuo švedski glumac
Erland Jozefson, dugogodišnji saradnik Ingmara Bergmana u više od 40 filmova i
predstava. Svetsku slavu postigao je ulogom u Bergmanovom ostvarenju
"Prizori iz bračnog života" 1973. godine. Bio je direktor Kraljevskog
pozorišta u Stokholmu. Sarađivao je i sa ruskim režiserom Sndrejem Tarkovskim u
filmu "Nostalgija", "Žrtvovanje", pa i sa srpskim
rediteljem Goranom Markovićem u filmu "Variola vera".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!