Vest: Na današnji dan - 18. Maj -

Na današnji dan - 18. Maj -

Na današnji dan - 18. Maj -

1711. godine - Rođen srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku. Dela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svjetlu", "Teorija konusnih preseka", "Elementi matematike".

1781. godine - Španci su u Kusku, u Peru, pogubili Tupak Amarua II (Tupac), vođu ustanka naroda Inka protiv španske vlasti.

1799. godine - Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše (Pierre Beaumarchais), autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija (Gioacchino Rossini) i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang, Mozart) da komponuju istoimene opere.

1800. godine - Umro ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najistaknutijih vojskovođa 18. veka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobeda. U austro-rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odneo je više blistavih pobeda nad Turcima, zatim u ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio osvajanjem severne Italije. Na povratku u Rusiju njegova vojska je prešla preko Alpa i vrha Sveti Gothard, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika, a osim vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Krajem 1779. je imenovan za vrhovnog carskog zapovednika. U SSSR-u je 1942. uveden Orden "Suvorov" za visoke vojničke vrline.

1803. godine - Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

1804. godine - Napoleon Bonaparta je proglašen carem Francuske, a decembru je krunisan kao Napoleon I.

1836. godine - Rođen je austrijski Šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču sa Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort).

1868. godine - Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. S prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.

1872. godine - Rođen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel (Russell), osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

1883. godine - Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus (Walter, Gropius), koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu "Bauhaus", jednu od najuticajnih tokom XX veka.

1911. godine - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), direktor Bečke opere koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba. Komponovao je deset simfonija, cikluse solo pesama za glas i orekstar.

1919. godine - Rođena je britanska primabalerina Margot Fontejn (Fonteyn), jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

1920. godine - U Poljskoj, blizu Krakova, rođen je Karol Vojtila (Wojtyla), koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.

1944. godine - U Sovjetskom Savezu je počelo proterivanje više od 200.000 Tatara s Krima, pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.

1954. godine - Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

1973. godine - Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin (Jeanette Rankin), prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

1974. godine - Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1988. godine - Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

1992. godine - Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo milion i 300 hiljada ljudi što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.

1995. godine - Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov,koji je posle emigriranja iz SSSR stekao svetsku slavu.

1996. godine - Romano Prodi postao je predsednik 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije (2006) Prodi je ponovo postao predsednik 61. italijanske vlade.

1996. godine - Pod pritiskom međunarodne zajednice, ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se s mesta predsednika Republike Srpske. Tu dužnost je preuzela dotadašnja potpredsednica RS Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

1998. godine - Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv Majkrosoft korporacije, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.

1999. godine - Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su prekid vatre, čime su okončane sedmogodišnje surove borbe.

2000. godine - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

2005. godine - Umro je Frenk Goršin (Frank Gorshin), američki glumac i veliki imitator.

2009. godine - Evropska komesarka za budžet i bivša ministarka finansija Dalija Gribauskaite pobedom na predsedničkim izborima u Litvaniji postala je prva predsednica te zemlje.

2009. godine - Nekoliko većih američkih dnevnih listova ili je bankrotiralo ili potpuno zatvoreno, kao posledica dramatičnih promena nastalih pojavom interneta i izbijanjem svetske ekonomske krize.

2010. godine - Američki predsednik Barak Obama potpisao je zakon o slobodi štampe s ciljem da to bude osnova za veću zaštitu novinara i slobodne štampe širom sveta i identifikaciju zemalja gde se ta načela krše. Zakon je dobio ime po novinaru Volstrit džornala, Danijelu Perlu, koga su 2002. ubili ekstremisti u Pakistanu.

2011. godine - Međunarodni tribunal za Ruandu osudio je bivšeg generala Avgustina Bizmunga na 30 godina zatvora zbog uloge u masovnim ubistvima, posebno plemena Tutsi.

2014. godine - Umro je srpski književnik, akademik i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić. Najpoznatiji njegovi romani su: Daleko je sunce, Vreme smrti, Koreni, Deobe, Vreme zla i Vreme vlasti.

2018. godine - U avionskoj nesreći na Kubi kada se neposredno po poletanju sa međunarodnog aerodroma u Havani srušio avion sa 113 putnika i članova posade, poginulo je 110 osoba.

2018. godine - U napadu u srednjoj školi u američkom gradu Santa Fe blizu Hjustona, ubijeno 10 osoba, a za napad osumnjičen 17-godišnji učenik.




Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar