Na današnji dan - 19. Jun -
1566. godine - Rođen škotski
kralj Džejms Šesti Stjuart, posle abdikacije sa škotskog prestola majke Marije
Stjuart, 1567. godine - kad je imao samo godinu dana - proglašen je kraljem
Škotske i tu titulu nosio je do smrti. Kao Džejms Prvi od 1603. godine do
smrti 1625. godine prvi je vladao i Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na
engleskom tronu
1623. godine - Rođen francuski matematičar,
fizičar, pisac i filozof Blez Paskal, koji je postavio osnove računa verovatnoće.
Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je
raspravu o konusnim presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke
mašine, koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je
matematički tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim
matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i
hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću
barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom
i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir
jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena "Pisma
jednom provincijalcu". Delo "Misli" su fragmenti njegove
nedovršene apologije hrišćanstva.
1846. godine – Prva bejzbol utakmica po uspostavljenim
pravilima odigrana je u Nju Džersiju.
1862. godine - Američki Kongres zabranio ropstvo
na teritoriji SAD.
1867. godine - Meksički republikanci streljali
nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Prvog Jozefa Habsburga, krunisanog
posle francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za
meksičkog cara je 1864. godine ustoličio
francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, pokušavši da njegovim
posredstvom ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke
trupe, a za predsednika je ponovo izabran Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington
Meksika", koji je u vreme francuske intervencije od 1861. godine do 1867. godine
predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.
1885. godine - Rođen srpski kompozitor i dirigent
Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, obdareni polifoničar
koji je osnovno nadahnuće crpeo iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke
akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta,
direktor Opere i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko
obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Dela:
orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija",
"Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode",
"Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet
"Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska
muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo
vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet",
"Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pesme.
1885. godine - Statua Slobode - francuski poklon
Amerikancima - stigla u Njujork iz Francuske.
1886. godine - Rođen srpski slikar Jovan Bijelić,
član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih
stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i
Pragu. Scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živeo do smrti.
Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko
faza, u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto
modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao
koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi
rastvarao je predmet uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu iz koje
je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica",
"Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište",
"Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".
1897. godine - Umro engleski kapetan Čarls
Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880. godine, dok je upravljao jednim engleskim
lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav
vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.
1906. godine - Rođen britanski fiziolog i
biohemičar ruskog porijekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i
Hauardom Volterom Florijem 1945. godine podelio Nobelovu nagradu za medicinu.
Istraživao je enzime, inzulin i antibiotike.
1908. godine - U luku Santos uplovio brod
"Kasato Maru" sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija
Japanaca u Brazil.
1921. godine - Rođen francuski filmski i pozorišni
glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u
američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: "Slučaj Paradin",
"Pismo nepoznate", "Žiži", "Madam Bovari",
"Tri novčića u fontani".
1937. godine - Umro škotski pisac Džejms Metju
Beri, "otac" Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela:
"Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".
1944. godine - Poslije žestokih borbi protiv
japanskih snaga američke trupe su u Drugom svetskom ratu osvojile strateški
važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kojem je Japan izgradio jednu od
najvećih vojno-pomorskih baza s nekoliko aerodroma.
1947. godine - Rođen indijski pisac Salman Ruždi,
kome je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu, optuživši
ga da je izvrgao ruglu islam u romanu "Satanski stihovi". Ostala
dela: romani "Deca ponoći", "Istok, zapad", "Harun i
more priča", "Mavrov poslednji uzdah".
1953. godine - U američkom zatvoru "Sing-Sing"
izvršena smrtna kazna na električnoj stolici nad Džulijusom Rozenbergom i
njegovom suprugom Etel, optuženim da su SSSR-u odavali nuklearne tajne, bez
obzira na apele širom sveta da im bude pošteđen život. Njih dvoje su prvi
bračni par pogubljen u SAD.
1961. godine - Velika Britanija dala nezavisnost
šeiku Kuvajta u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od
1899. godine.
1961. godine - Otkrivanjem
natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji, prvi put
je nađen dokaz da je on postojao.
1965. godine - Alžirskog predsednika Ahmeda Ben
Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio ministar odbrane general Huari Bumedijen,
koji se idućeg mjeseca proglasio predsednikom Alžira.
1970. godine - Sovjetski vasionski brod
"Sojuz 9" vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini
boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.
1975. godine - Generalni
sekretar UN Kurt Valdhajm otvorio je u Meksiko Sitiju prvu svetsku konferenciju
o položaju žene.
1987. godine - Od eksplozije, koju su u garaži
jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatistričke baskijske
organizacije ETA, poginulo 12 i ranjeno više od 30 ljudi.
1988. godine - Ispred jedne prodavnice u indijskom
gradu Kurukšetra poginulo 15 ljudi od eksplozije bombe koju su postavili Siki,
teroristi.
1992. godine - U bolnici u Banjaluci umrla
dvanaesta beba, zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje nisu
dozvoljavale ni dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu
Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica sa muslimanskim i hrvatskim
snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banjaluci je zbog ovakvog
drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992. godine.
1993. godine - Umro engleski pisac Vilijam
Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. godine, koji je bio
preokupiran dramom čoveka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog greha. Privukao je
mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog iako nije uvek
lako protumačiti simboliku u njegovim delima, pisanim u rasponu od najgrubljeg
realizma do alegorije. Dela: romani "Gospodar muva", "Naslednici",
"Hridine dvojice mrtvih", "Beg škorpija", "Slobodan
pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva
tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije",
"Pokretni cilj".
1995. godine - Čečenski islamski teroristi su posle
šest dana oslobodili 1.500 talaca - nasumice pokupljenih građana i pacijenata u
bolnici, među kojima mnogo dece i žena - i napustili bolnicu u gradu Buđanovsk
na jugu Rusije. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj
pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, posle kojih su taoci
oslobođeni, a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više
od 120 ljudi.
1999. godine - Najmanje 18 lica izgubilo život
kada je putnički voz udario u traktorsku prikolicu punu svatova u istočnoj
indijskoj državi Bihar.
2000. godine - Britanski carinici u luci Dover
otkrili u kamionu-hladnjači 58 leševa Kineza, ilegalnih emigranata.
2007. godine - Kanadska
čarter avio-kompanija "Skajservis erlajnz" obavila je let iz Toronta
do Beograda nakon 15 godina prekida direktnog avionskog saobraćaja između
Srbije i Kanade.
2014. godine - Španski kralj
Huan Karlos Prvi se odrekao prestola u korist svog sina princa Felipea. Huan
Karlos je na tronu bio 39 godina, a na presto je došao nakon smrti diktatora
Franciska Franka, novembra 1975. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!