Vest: Na današnji dan - 2. Jul -

1489. godine - Rođen engleski sveštenik Tomas Krenmer, jedan od vođa verske reformacije u 16. veku u Engleskoj. U vreme rimokatoličke reakcije kraljice Marije Prve Tjudor, 1556. godine je kao kenterberijski nadbiskup spaljen na lomači, pod optužbom da je jeretik. Uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom jeziku.

1566. godine - Umro francuski astrolog Nostradamus, najpoznatiji prorok u istoriji čovečanstva, lični lekar francuskog kralja Šarla Devetog. Napisao je knjigu "Proročanstva" u kojoj je, najčešće na zagonetan i nejasan način, proricao događaje u budućnosti.

1644. godine - U bici kod Marston Mura monarhisti doživeli prvi veliki poraz od parlamentarista u građanskom ratu u Engleskoj.

1714. godine - Rođen nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Glik, koji je reformisao operu da bi muziku podredio tekstu i dobio jednostavno i istinito delo. Utro je put muzičkoj drami. Bio je kompozitor i dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije. Napisao je stotinak opera, od kojih je sačuvano oko 40, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Dela: opere "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

1778. godine - Umro francuski filozof, pisac i kompozitor Žan Žak Ruso, koji je inspirisao ideologiju Francuske revolucije, posebno autore "Deklaracije o pravima čoveka i građanina", čija je politička filozofija uticala na niz filozofa i pisaca. Smatrao je da je čovek po prirodi pravedan i dobar, ali da iskvareni i nerazumni sistemi vladavine i egoistični nagoni guše njegovu prirodu. Idealizovao je prvobitno "prirodno stanje", uzrokom nejednakosti smatrao je privatnu svojinu, a ideju o prirodnom vaspitanju razvio je u pedagoškom romanu "Emil", čiji je religiozni deo naljutio konzervativni parlament koji je doneo odluku o spaljivanju dela. Bavio se i muzikom i komponovao je operu "Seoski vrač", melodramu "Pigmalion" i napisao "Muzički leksikon", "Disertaciju o modernoj muzici", "Pismo o francuskoj muzici". Ostala dela: "Društveni ugovor", "Rasprava o naukama i umetnostima", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti".

1798. godine - Napoleon Bonaparta zauzeo je Aleksandriju. Nakon nekoliko pobeda nad Mamelucima ušao je u Kairo i nastavio pohod u dolinu Nila i Siriju. Francuska vojska povukla se iz Egipta 1801. godine.

1819. godine - U Velikoj Britaniji zakonom zabranjen rad dece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničen na 12 časova dnevno.

1850. godine - Umro je Robert Pil, britanski premijer i osnivač Konzervativne partije. Kao ministar unutrašnjih poslova organizovao je 1829. godine londonsku policiju, a po skraćenici njegovog imena Bob policajci su dobili nadimak Bobi.

1853. godine - Počeo Krimski rat, prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na Turke. Rat je 1856. godine okončan porazom Rusije, jer su se na strani Otomanskog carstva u rat uključile Velika Britanija, Francuska i Pijemont.

1867. godine - Crna Gora objavila rat Otomanskom carstvu u srpsko-turskom ratu. Kao učesnici u ratu protiv Turaka na Berlinskom kongresu 1878. godine priznata joj je samostalnost i odobren izlaz na Jadransko more dobijanjem gradova Bar i Ulcinj.

1860. godine - Rusi su osnovali grad Vladivostok na obali Amurskog zaliva, koji je kasnije postao najznačajnija sovjetska luka - pomorska i vazdušna baza na sovjetskom Dalekom istoku.

1877. godine - Rođen nemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine, jedan od najznačajnijih književnika 20. veka. Napisao je dosta pesama, od kojih su neke antologijske vrednosti. Opredeljenje za autentičnu ličnost, za radikalan bunt protiv normi i konvencija moderne tehnokratske civilizacije učinilo ga je šezdesetih godina 20. veka idolom omladine na Zapadu. Dela: romani "Peter Kamencind", "Pod točkom", "Gertruda", "Demijan", "Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenih perli", "Narcis", "Zlatousti".

1881. godine - U Vašingtonu izvršen atentat na predsednika SAD Džejmsa Ejbrama Garfilda, koji je od rana umro 19. septembra 1881.

1900. godine - Nad Mencelskim zalivom na Bodenskom jezeru, na jugu Nemačke, prvi put je poletio dirižabl, kojim je upravljao nemački grof Ferdinand fon Cepelin. Letelica koju je konstruisao bila je duga 128, a široka 11 metara, sastavljena od 16 balona ispunjenih vodonikom i imala je oklop od aluminijuma. Prvi letovi dirižabla bili su ogromna senzacija i Cepelin je svuda bio pozdravljan zvonima i topovskim salvama.

1915. godine - Umro meksički general i državnik Hose de la Krus Porfirio Dijas, predsednik Meksika u periodu od 30 godina. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi s francuskim intervencionističkim trupama da 1876. godine vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu s osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i buržoazije, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911. godine, posle čega je emigrirao i umro u Parizu.

1925. godine - Rođen kongoanski državnik Patris Lumumba, prvi premijer nezavisnog Konga, tvorac nezavisnosti te zemlje i heroj "crne Afrike". Predsednik kongoanske vlade postao je u junu 1960. godine, ali je protivustavno smenjen 5. septembra, a 1. decembra je otet. Prema nalogu samoproglašenog predsednika Katange Moiza Čombea - koji je pokušao da tu rudama izuzetno bogatu provinciju otcepi od Konga, u dosluhu s vlasnicima velikih zapadnih kompanija, poslovno veoma zainteresovanim za takav poduhvat - u januaru 1961. godine ubili su Lumumbu beli plaćenici.

1940. godine – Pogođen torpedom s nemačke podmornice, potonuo je brod “Arandora star” koji je prevozio nemačke i italijanske zarobljenike u Kanadu. Nastradalo je više od 750 zarobljenika i članova posade.

1948. godine - Uz pomoć zapadnih zemalja grčke vladine trupe počele ofanzivu protiv prokomunističke Demokratske armije Grčke, čime je građanski rat ušao u završnu fazu.

1949. godine - Umro bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. godine do 1943. godine. Posle paljevine Rajhstaga 1933. godine, za koju su nacisti pokušali da optuže komuniste, sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom suđenje je pretvorio u optužbu protiv fašizma i veliku blamažu režima Adolfa Hitlera, što je imalo izuzetan odjek u celom svetu. Kad je Informbiro napao Jugoslaviju 1948. godine pokušao je - što je tada bilo veoma rizično - da očuva prijateljstvo i saradnju s Beogradom.

1961. godine - Samoubistvom okončao život američki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. godine. U Prvom svetskom ratu učestvovao je na italijanskom frontu i sećanja na to vreme opisao u romanu "Zbogom, oružje", iskustva iz Španskog građanskog rata u romanu "Za kim zvona zvone", a s puta po Africi su nastali "Snegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Nastojao je da reporterski beleži činjenice, što je karakteristika "škole" pisaca koju je predvodio između dva svetska rata. Najčešći motivi bili su rat, lov, borba s bikovima, pijanstvo, seks, često u grubim, katkad i brutalnim vidovima. Ostala dela: romani "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke, pa u šumu", drama "Peta kolona".

1964. godine - Predsednik SAD Lindon Džonson potpisao "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.

1966. godine - Francuska je izvršila prvu od šest proba atomske bombe na pacifičkom atolu.

1969. godine - Generalni sekretar UN Situ U`Tant pozvao sve zemlje da obustave proizvodnju i skladištenje hemijskog i biološkog oružja.

1974. godine - Lideri SSSR i SAD Leonid Iljič Brežnjev i Ričard Nikson objavili u Moskvi da je postignut sporazum dve zemlje o ograničavanju podzemnih nuklearnih proba.

1976. godine - Severni i Južni Vijetnam posle Vijetnamskog rata - okončanog 1975. godine porazom SAD i marionetskog južnovijetnamskog režima - nakon 22 godine ponovo ujedinjeni u jednu zemlju, s Hanojem kao glavnim gradom.

1989. godine - Umro ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u UN, gde je bio poznat kao "Mister Njet". Sovjetsku diplomatiju je predvodio od 1957. godine do 1985. godine. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podneo je ostavku 30. septembra 1988. godine, a sutradan i na položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, na kojem je bio od 1985. godine.

1990. godine - Skupština jugoslovenske republike Slovenije usvojila Deklaraciju o "potpunoj samostalnosti", odnosno o otcepljenju od Jugoslavije, što je potom i učinjeno nasilnim putem, suprotno važećem ustavu.

1990. godine - U saudijskom gradu Meka, u pešačkom tunelu blizu islamskog svetilišta, u stampedu poginulo oko 1.400 hodočasnika.

1992. godine - Umro srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu. Dela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

1994. godine - Albanski sud osudio na devet godina zatvora bivšeg komunističkog lidera Albanije Ramiza Aljiju pod optužbom da je zloupotrebio vlast i kršio ljudska prava.

1994. godine - Posle povratka sa svetskom fudbalskog prvenstva u Medeljinu ubijen kolumbijski fudbaler Andres Eskobar - zato što je dao autogol na utakmici Kolumbija - SAD.

1995. godine - Košarkaška reprezentacija Jugoslavije trijumfalno obeležila povratak posle suspenzije sportskih sankcija, pobedivši u finalu prvenstva Evrope u Atini ekipu Litvanije rezultatom 96:90 (48:49).

1995. godine - Šumski požar, najveći u istoriji Izraela, primorao hiljade ljudi da napuste svoje domove u blizini Jerusalima.

1997. godine - Umro američki filmski glumac Džejms Mejtland Stjuart, čiju je glumu odlikovala izuzetna uvjerljivost. Filmovi "Mister Smit u Senatu", "Filadelfijska priča", "Konopac", "Vinčester 73", "Priča o Glenu Mileru", "Najveća predstava na svetu", "Prozor na dvorište", "Čovek koji je znao previše", "Vrtoglavica", "Anatomija jednog ubistva", "Čovek koji je ubio Libertija Valansa". Dobitnik je Oskara.

1999. godine - Umro je Mario Puzo, autor bestselera "Kum" prema kojem je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film.

1999. godine - Francuski ministar zdravlja Bernar Kušner izabran za šefa civilne misije UN na Kosovu, a generalni sekretar UN Kofi Anan imenovao Amerikanca Džejmsa Koveja za njegovog zamjenika.

2000. godine - Kandidat Narodne partije akcije i Zelene stranke Visente Foks pobedio je na predsedničkim izborima u Meksiku, čime je okončana vladavina Institucionalne revolucionarne partije, koja je bila na vlasti od 1929. godine.

2002. godine - Američki milioner i avanturista Stiv Foset postao je prvi čovek koji je balonom obišao svet, preletevši 31.380 kilometara.

2004. godine - Manastir Visoki Dečani, koji datira iz 14. veka, uvršten na listu svetske baštine Uneska.

2008. godine - Umro je akademik Dejan Medaković, doktor istorijskih nauka i najznačajniji istoričar srpske umetnosti za period od 18. do 20. veka. Bio je profesor Filozofskog fakulteta, književnik i naučnik svetskog glasa, čija su dela prevođena na više svetskih jezika.

2011. godine - Umrla je pozorišna i filmska glumica Olivera Marković, koja je glumila u svim žanrovima. Njen pozorišni opus broji više od 150 uloga, a glumila je i u 63 filma. Uloge u filmovima: "Kozara", "Put oko sveta", "Nacionalna klasa", "Balkan ekspres", "Sabirni centar", „Velika frka“, „Poslednji krug u Monci“ dok je u pozorištu ostvarila zapažene uloge u predstavama „Majka hrabrost“, „Vučjak“ i „Mačak na usijanom limenom krovu“. Glumila je i u kultnim domaćim serijama „Grlom u jagode“, „Bolji život“, „Srećni ljudi“, „Otvorena vrata“ i „Porodično blago“. Udavala se dva puta a iz prvog braka sa Radom Marković ima sina Gorana danas uspešnog fimskog i pozorišnog režisera. Dobitnica je nagrada „Zlatna arena“ u Puli, „Dobričin prsten“ i „Statueta zlatni ćuran“ za životno delo.

2013. godine - Umro je Dag Engelbart, izumitelj kompjuterskog miša i autor prvih verzija i-mejla, programa za obradu teksta i Interneta.

2016. godine - Preminuo je Eli Vizel, dobitnik Nobelove nagrade za mir koji je preživeo holokaust i nacistički logor smrti Aušvic. Pisao je i širom sveta držao predavanja o zločinima nacista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!