Na današnji dan - 21. Jun -
1377. godine - Umro engleski kralj
Edvard Treći, koji je za vreme svoje vladavine od 1327. godine osvojio Škotsku
i izazvao stogodišnji rat sa Francuskom kada se 1340. godine proglasio kraljem
i te zemlje.
1527.
godine - Umro italijanski političar, diplomata, pisac i istoričar Nikolo
Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke. Posle stvaranja Firentinske
republike 14 godina bio je sekretar vladajućeg "Saveta desetorice".
Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata
i začetnik je ideje nacionalne države. U glavnom delu - "Vladalac", u
kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju, prema
kojoj, vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira
da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara
izvinjava ga rezultat. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna
za procenjivanje postupaka koji se čine u ime države. Zalažući se za bolji
položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti
birati sredstva i da vladar treba da koristi i zakon, svojstven ljudima, ali i
silu, svojstvenu zverima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega
je kasnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je
1559. godine stavila njegova dela na "indeks zabranjenih knjiga".
Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija",
"Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija
"Mandragola".
1791.
godine - Francuski kralj Luj Četrnaesti i kraljica Marija Antoaneta u rano
jutro pokušali da pobegnu iz Pariza, ali su stigli samo do Varena, gde su
uhapšeni.
1813.
godine - Španski kralj Žozef, brat francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte,
napustio Madrid, jer su ga u bici kod Vitorije porazile snage engleskog
vojskovođe Artura Velzlija, vojvode od Velingtona, čime je okončana francuska
vladavina Španijom.
1842.
godine - Beograđane koji su došli da vide predstavu "Apoteoza besmrtnog
Karađorđa" Đorđa Maletića, kojom je trebalo da bude obeleženo 25 godina od
smrti vođe Prvog srpskog ustanka, na vratima zgrade u kojoj je zakazana
premijera zateklo je obaveštenje: "Po naredbi čestitog paše, zakazana
predstava neće se održati zato što se u njoj mešaju Turci i Srbi".
Predstava je prikazana 1847. godine u "Teatru kod jelena" i doživela
je veliki uspeh.
1852. godine – Umro je nemački pedagog Fridrih
Frebel, koji je 1840. godine osnovao prvi dečiji vrtić.Frebel je spoznao
veliku važnost dečije aktivnosti pri učenju. Aktivnosti u tom prvom dečijem
vrtiću između ostalog sadržale pevanje, igranje i baštovanstvo.
1855.
godine - Rođen srpski filolog Pera Đorđević, predsednik Srpske književne
zadruge, član Srpske kraljevske akademije. Sarađivao je u izdavanju "Rečnika"
Vuka Stefanovića Karadžića i izdao gramatičke i polemičke Karadžićeve spise. Dela:
"Teorija književnosti", studije - "O padežima bez
predloga", "O redu reči u srpskom jeziku".
1876.
godine - Umro meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik
Meksika od 1833. godine do 1836. godine. Potom je ponovo vladao Meksikom kao
diktator 1839. godine do 1845. godine, kad je primoran da ode u izbeglištvo.
Posebno je upamćen po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836. godine, kad je
oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo nešto manje od 200
branilaca, uključujući i Dejvida Kroketa.
1881.
godine - Knez Milan Obrenović srebrnim budakom obeležio početak gradnje pruge
Beograd-Niš, prve u Srbiji, a prvi putnički voz ka Nišu je sa beogradske železničke
stanice krenuo 3. septembra 1884. godine.
1905.
godine - Rođen francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr, jedan od tvoraca
filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. godine dobio Nobelovu nagradu za
književnost, koju je odbio da primi, uz obrazloženje da je uvek odbijao
zvanične počasti i da ne želi da se ravna sa institucijama. U Drugom svetskom
ratu učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog intelektualca nastavio
je zalažući se za nacionalnu slobodu naroda Indokine i Alžira i odupirući se
reakcionarnim snagama u Francuskoj. Horizont njegove misli određen je skupom
ideja inspirisanih delom Serena Obija Kjerkegora, Edmunda Huserla, Martina
Hajdegera, Georga Vilhelma Fridriha Hegela i Karla Marksa. Posebno je
tematizovao ideju individualne slobode, izbora i egzistencijalnog projekta,
stanovište o neizbežnosti angažovanja i odgovornosti pisca i čoveka,
egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i
marksizma. U književnosti je provodio koncept "angažovane
literature". Dela: filozofski spisi "Biće i ništa",
"Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam",
"Kritika dijalektičkog uma", romani "Mučnina", "Putevi
slobode", drame "Prljave ruke", Nesahranjeni mrtvaci",
"Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja",
"Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je
književnost", autobiografija "Reči".
1908.
godine - Umro ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski - Korsakov,
član kompozitorske grupe "Velika petorica", čije delo odlikuju
raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija.
Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao
muzički pedagog: među njegovim učenicima bili su i Igor Fjodorovič Stravinski i
Sergej Sergejevič Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije",
standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela: opere
"Sadko", "Zlatni petao", "Sneguročka",
"Carska nevesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske
teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".
1919. godine -
Po naređenju admirala Rojtera, posada nemačke ratne flote potopila je većinu od
70 svojih brodova koji su, po kapitulaciji Nemačke u Prvom svetskom ratu, bili
u britanskoj pomorskoj bazi Skepe Flou, u Škotskoj.
1933.
godine - Rođena francuska spisateljica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz
Sagan, koja je opisala život francuske omladine u veoma čitanim romanima, s
odjekom u celom svetu, ali je njihova književna vrednost osporavana. Dela: romani
"Dobar dan, tugo", "Za mesec, za godinu", "Izvestan
osmeh", "Volite li Bramsa", "Čudesni oblaci",
"Raspremljen krevet", "Izgubljen profil", "Modrice na
duši", drame "Dvorci u Švedskoj", "Čuvar srca",
"Klavir u travi".
1942.
godine - Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina Romela, uz podršku
italijanskih trupa, zauzeo u Drugom svetskom ratu strateški važan grad Tobruk u
Libiji. U borbama je zarobljeno 25.000 vojnika britanske Osme armije. Potom su
Nemci krenuli na Egipat i upleli se u borbe u severnoj Africi, završene
njihovim porazom u decembru 1942. godine kod El Alamejna i potpunim slomom u
aprilu 1943. godine.
1945.
godine - Japanske snage na ostrvu Okinava - koje je služilo kao poslednja
odbrana Japana u Drugom svetskom ratu - predale se američkim trupama.
1948. godine – Producentska kuća
Kolumbija Rekords proizvela je prvu uspešnu longplej ploču od plastične mase
vinil.
1963. godine – Kardinal Đovani
Batista Montini postao je papa Pavle VI, nakon smrti pape Ivana XXIII.
1963.
godine - Francuska povukla pomorske snage iz NATO pakta.
1969. godine - Umrla američka
teniserka Morin Konoli, nazvana Mala Mo. Ona je 1953. godine postala prva
teniserka u istoriji "belog sporta" kada je osvojila sva četiri Gren
slem turnira.
1970.
godine - Umro indonezijski državnik Ahmed Sukarno, bivši predsednik Indonezije,
prvi šef te azijske ostrvske države posle sticanja njene nezavisnosti od
Holandije, jedan od lidera pokreta nesvrstanosti. Osnovao je 1927. godine
Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti su ga zbog
nacionalističke politike uhapsile 1929. godine i zabranile partiju, koju je
nastavio da vodi 1931. godine po izlasku sa robije. Ponovo je uhapšen 1933. godine
i bio interniran do japanske okupacije Indonezije u Drugom svetskom ratu 1942.
godine, posle čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, prividno
održavao lojalne odnose sa japanskim vlastima. Postao je šef države posle
proglašenja Republike 1945. godine. Holandija nije priznala tu vladu i uhapsila
ga je krajem 1948. godine, a na vlast se vratio posle potpisivanja
indonezijsko-holandskog sporazuma u junu 1949. godine. Doživotnim predsednikom
proglašen je 1963. godine, ali je lišen svih funkcija 1967. godine, dve godine
posle vojnog udara generala Suharta.
1970.
godine - U finalu Svetskog fudbalskog prvenstva Brazil u Meksiko Sitiju pobedio
Italiju rezultatom 4:1 i postao prvi trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.
1971.
godine - Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da je nezakonita uprava Južne
Afrike na teritoriji Jugozapadne Afrike.
1981. godine – Na opštim izborima u Francuskoj
ubedljivo su pobedili socijalisti i postali najjača partija sa 38 procenta
glasova. Lider socijalista Fransoa Miteran u maju te godine je postao
predsednik Francuske.
1990.
godine - U toku zemljotresa na sjeveru Irana poginulo 100.000 ljudi.
1990.
godine - U Mađarskoj zvanično ponovo otvorena berza, 42 godine pošto je
zatvorena odlukom komunističke vlade koja je preuzela vlast posle Drugog svetskog
rata.
1992.
godine - Na teritoriji pod zaštitom UN na Milevačkom platou kod Drniša
pripadnici hrvatske vojske masakrirali 40 srpskih teritorijalaca. Žrtve su
bacane u jamu duboku oko 10 metara kod sela Drinovci koje su hrvatski vojnici
zatim napunili smećem.
1994.
godine - SAD ponudile Severnoj Koreji razgovore na visokom nivou, pod uslovom
da Pjongjang potvrdi odustajanje od razvoja nuklearnog programa.
2000. godine – U Beogradu je umro publicista i
politikolog Slobodan Inić, jedan od osnivača Demokratske stranke.
Politikolog po struci, mnogo je pisao i objavljivao a njegove analize opore i
hrabre bile su veoma čitane u Jugoslaviji.
2002. godine – Bivši direktor Radio-televizije
Srbije Dragoljub Milanović osuđen je na deset godina zatvora zbog pogibije 16
radnika te televizije u NATO bombardovanju 23. aprila 1999. godine.
2003. godine -
Umro je Leon Uris, filmski scenarista i američki pisac bestselera, poznat po
romanu "Egzodus", objavljenom 1958. godine. Ostala dela: „Izlazak“,
„Topaz“, „Bog u ruševinama“.
2004.
godine - Tokom napada na nekoliko zgrada ruske policije i vojske u noći između
21. i 22. juna u Ingušetiji je poginulo 90 ljudi, među kojima i 62 saradnika
organa bezbednosti.
2008.
godine - Feribot, sa više od 700 putnika i članova posade, potonuo je u vodama Filipina.
Feribot "Princeza zvezda", na kojem se nalazilo 626 putnika i 121
član posade, plovio je od Manile ka provinciji Cebu kad je došlo do potonuća.
Uzrok tragedije najverovatnije je tajfun "Fengšen".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!