Vest: Na današnji dan - 21. Jun -

Na današnji dan - 21. Jun -

Na današnji dan - 21. Jun -

1377. godine - Umro engleski kralj Edvard Treći, koji je za vreme svoje vladavine od 1327. godine osvojio Škotsku i izazvao stogodišnji rat sa Francuskom kada se 1340. godine proglasio kraljem i te zemlje.

1527. godine - Umro italijanski političar, diplomata, pisac i istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke. Posle stvaranja Firentinske republike 14 godina bio je sekretar vladajućeg "Saveta desetorice". Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države. U glavnom delu - "Vladalac", u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju, prema kojoj, vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga rezultat. Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka koji se čine u ime države. Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati sredstva i da vladar treba da koristi i zakon, svojstven ljudima, ali i silu, svojstvenu zverima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam". Rimokatolička crkva je 1559. godine stavila njegova dela na "indeks zabranjenih knjiga". Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".

1791. godine - Francuski kralj Luj Četrnaesti i kraljica Marija Antoaneta u rano jutro pokušali da pobegnu iz Pariza, ali su stigli samo do Varena, gde su uhapšeni.

1813. godine - Španski kralj Žozef, brat francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte, napustio Madrid, jer su ga u bici kod Vitorije porazile snage engleskog vojskovođe Artura Velzlija, vojvode od Velingtona, čime je okončana francuska vladavina Španijom.

1842. godine - Beograđane koji su došli da vide predstavu "Apoteoza besmrtnog Karađorđa" Đorđa Maletića, kojom je trebalo da bude obeleženo 25 godina od smrti vođe Prvog srpskog ustanka, na vratima zgrade u kojoj je zakazana premijera zateklo je obaveštenje: "Po naredbi čestitog paše, zakazana predstava neće se održati zato što se u njoj mešaju Turci i Srbi". Predstava je prikazana 1847. godine u "Teatru kod jelena" i doživela je veliki uspeh.

1852. godine –  Umro je nemački pedagog Fridrih Frebel, koji je 1840. godine osnovao prvi dečiji vrtić.Frebel je spoznao veliku važnost dečije aktivnosti pri učenju. Aktivnosti u tom prvom dečijem vrtiću između ostalog sadržale pevanje, igranje i baštovanstvo.

1855. godine - Rođen srpski filolog Pera Đorđević, predsednik Srpske književne zadruge, član Srpske kraljevske akademije. Sarađivao je u izdavanju "Rečnika" Vuka Stefanovića Karadžića i izdao gramatičke i polemičke Karadžićeve spise. Dela: "Teorija književnosti", studije - "O padežima bez predloga", "O redu reči u srpskom jeziku".

1876. godine - Umro meksički general i državnik Antonio Lopes de Santa Ana, predsednik Meksika od 1833. godine do 1836. godine. Potom je ponovo vladao Meksikom kao diktator 1839. godine do 1845. godine, kad je primoran da ode u izbeglištvo. Posebno je upamćen po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836. godine, kad je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo nešto manje od 200 branilaca, uključujući i Dejvida Kroketa.

1881. godine - Knez Milan Obrenović srebrnim budakom obeležio početak gradnje pruge Beograd-Niš, prve u Srbiji, a prvi putnički voz ka Nišu je sa beogradske železničke stanice krenuo 3. septembra 1884. godine.

1905. godine - Rođen francuski filozof i pisac Žan Pol Sartr, jedan od tvoraca filozofije egzistencijalizma, koji je 1964. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju je odbio da primi, uz obrazloženje da je uvek odbijao zvanične počasti i da ne želi da se ravna sa institucijama. U Drugom svetskom ratu učestvovao je u Pokretu otpora, a ulogu angažovanog intelektualca nastavio je zalažući se za nacionalnu slobodu naroda Indokine i Alžira i odupirući se reakcionarnim snagama u Francuskoj. Horizont njegove misli određen je skupom ideja inspirisanih delom Serena Obija Kjerkegora, Edmunda Huserla, Martina Hajdegera, Georga Vilhelma Fridriha Hegela i Karla Marksa. Posebno je tematizovao ideju individualne slobode, izbora i egzistencijalnog projekta, stanovište o neizbežnosti angažovanja i odgovornosti pisca i čoveka, egzistencijalnu psihoanalizu. Nastojao je da stvori sintezu egzistencijalizma i marksizma. U književnosti je provodio koncept "angažovane literature". Dela: filozofski spisi "Biće i ništa", "Imaginarno", "Egzistencijalizam je humanizam", "Kritika dijalektičkog uma", romani "Mučnina", "Putevi slobode", drame "Prljave ruke", Nesahranjeni mrtvaci", "Iza zatvorenih vrata", "Bludnica dostojna poštovanja", "Zatočenici iz Altone", eseji "O Bodleru", "Šta je književnost", autobiografija "Reči".

1908. godine - Umro ruski kompozitor i dirigent Nikolaj Andrejevič Rimski - Korsakov, član kompozitorske grupe "Velika petorica", čije delo odlikuju raskošne orkestarske boje, briljantna instrumentacija i virtuozna orkestracija. Oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Veoma je značajan i kao muzički pedagog: među njegovim učenicima bili su i Igor Fjodorovič Stravinski i Sergej Sergejevič Prokofjev. Napisao je "Principe orkestracije", standardni priručnik na svim muzičkim akademijama u svetu. Dela: opere "Sadko", "Zlatni petao", "Sneguročka", "Carska nevesta", simfonijske kompozicije "Fantazija na srpske teme", "Šeherezada", "Španski kapričo".

1919. godine - Po naređenju admirala Rojtera, posada nemačke ratne flote potopila je većinu od 70 svojih brodova koji su, po kapitulaciji Nemačke u Prvom svetskom ratu, bili u britanskoj pomorskoj bazi Skepe Flou, u Škotskoj.

1933. godine - Rođena francuska spisateljica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz Sagan, koja je opisala život francuske omladine u veoma čitanim romanima, s odjekom u celom svetu, ali je njihova književna vrednost osporavana. Dela: romani "Dobar dan, tugo", "Za mesec, za godinu", "Izvestan osmeh", "Volite li Bramsa", "Čudesni oblaci", "Raspremljen krevet", "Izgubljen profil", "Modrice na duši", drame "Dvorci u Švedskoj", "Čuvar srca", "Klavir u travi".

1942. godine - Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina Romela, uz podršku italijanskih trupa, zauzeo u Drugom svetskom ratu strateški važan grad Tobruk u Libiji. U borbama je zarobljeno 25.000 vojnika britanske Osme armije. Potom su Nemci krenuli na Egipat i upleli se u borbe u severnoj Africi, završene njihovim porazom u decembru 1942. godine kod El Alamejna i potpunim slomom u aprilu 1943. godine.

1945. godine - Japanske snage na ostrvu Okinava - koje je služilo kao poslednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu - predale se američkim trupama.

1948. godine –  Producentska kuća Kolumbija Rekords proizvela je prvu uspešnu longplej ploču od plastične mase vinil.

 

1963. godine –  Kardinal Đovani Batista Montini postao je papa Pavle VI, nakon smrti pape Ivana XXIII.

 

1963. godine - Francuska povukla pomorske snage iz NATO pakta.

 

1969. godine - Umrla američka teniserka Morin Konoli, nazvana Mala Mo. Ona je 1953. godine postala prva teniserka u istoriji "belog sporta" kada je osvojila sva četiri Gren slem turnira.

1970. godine - Umro indonezijski državnik Ahmed Sukarno, bivši predsednik Indonezije, prvi šef te azijske ostrvske države posle sticanja njene nezavisnosti od Holandije, jedan od lidera pokreta nesvrstanosti. Osnovao je 1927. godine Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti su ga zbog nacionalističke politike uhapsile 1929. godine i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931. godine po izlasku sa robije. Ponovo je uhapšen 1933. godine i bio interniran do japanske okupacije Indonezije u Drugom svetskom ratu 1942. godine, posle čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, prividno održavao lojalne odnose sa japanskim vlastima. Postao je šef države posle proglašenja Republike 1945. godine. Holandija nije priznala tu vladu i uhapsila ga je krajem 1948. godine, a na vlast se vratio posle potpisivanja indonezijsko-holandskog sporazuma u junu 1949. godine. Doživotnim predsednikom proglašen je 1963. godine, ali je lišen svih funkcija 1967. godine, dve godine posle vojnog udara generala Suharta.

1970. godine - U finalu Svetskog fudbalskog prvenstva Brazil u Meksiko Sitiju pobedio Italiju rezultatom 4:1 i postao prvi trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.

1971. godine - Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da je nezakonita uprava Južne Afrike na teritoriji Jugozapadne Afrike.

1981. godine –  Na opštim izborima u Francuskoj ubedljivo su pobedili socijalisti i postali najjača partija sa 38 procenta glasova. Lider socijalista Fransoa Miteran u maju te godine je postao predsednik Francuske.

1990. godine - U toku zemljotresa na sjeveru Irana poginulo 100.000 ljudi.

1990. godine - U Mađarskoj zvanično ponovo otvorena berza, 42 godine pošto je zatvorena odlukom komunističke vlade koja je preuzela vlast posle Drugog svetskog rata.

1992. godine - Na teritoriji pod zaštitom UN na Milevačkom platou kod Drniša pripadnici hrvatske vojske masakrirali 40 srpskih teritorijalaca. Žrtve su bacane u jamu duboku oko 10 metara kod sela Drinovci koje su hrvatski vojnici zatim napunili smećem.

1994. godine - SAD ponudile Severnoj Koreji razgovore na visokom nivou, pod uslovom da Pjongjang potvrdi odustajanje od razvoja nuklearnog programa.

2000. godine –  U Beogradu je umro publicista i politikolog Slobodan Inić, jedan od osnivača Demokratske stranke. Politikolog po struci, mnogo je pisao i objavljivao a njegove analize opore i hrabre bile su veoma čitane u Jugoslaviji.

2002. godine –  Bivši direktor Radio-televizije Srbije Dragoljub Milanović osuđen je na deset godina zatvora zbog pogibije 16 radnika te televizije u NATO bombardovanju 23. aprila 1999. godine.

2003. godine - Umro je Leon Uris, filmski scenarista i američki pisac bestselera, poznat po romanu "Egzodus", objavljenom 1958. godine. Ostala dela: „Izlazak“, „Topaz“, „Bog u ruševinama“.

2004. godine - Tokom napada na nekoliko zgrada ruske policije i vojske u noći između 21. i 22. juna u Ingušetiji je poginulo 90 ljudi, među kojima i 62 saradnika organa bezbednosti.

2008. godine - Feribot, sa više od 700 putnika i članova posade, potonuo je u vodama Filipina. Feribot "Princeza zvezda", na kojem se nalazilo 626 putnika i 121 član posade, plovio je od Manile ka provinciji Cebu kad je došlo do potonuća. Uzrok tragedije najverovatnije je tajfun "Fengšen".



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar