Na današnji dan - 21. Novembar -
1694. godine - Rođen je francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue, poznat kao Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvetiteljstva u 18. veku sa delima "Kandid", "Eseji o običajima i duhu nacije", "Filozofska pisma", "Traktat o metafizici".
1783. godine - Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije i Fransoa Loran izveli su prvi uspešan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletevši iznad Pariza osam kilometara za 25 minuta.
1806. godine - U nameri da ekonomski slomi Veliku Britaniju, Napoleon Bonaparta objavio je Berlinski dekret o njenoj blokadi, uz zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke.
1844. godine - Umro je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov. Izdavač humorističkih časopisa i autor satiričnih "pisama", najveću popularnost je stekao basnama po uzoru na Ezopa, inspirišući se i ruskim folklorom.
1869. godine - Rođen je pravnik i istoričar Slobodan Jovanović. Najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Profesor Beogradskog univerziteta od 1897. godine do 1940. godine, predsednik Srpske kraljevske akademije, rektor Beogradskog univerziteta, profesor javnog prava i dekan Pravnog fakulteta u Beogradu. Od 1908. godine je izabran za redovnog člana Srpske kraljevske akademije. Ekspert na Konferenciji mira u Parizu 1919. godine, teoretičar koji je objavio sabrana dela u sedamnaest tomova.
Osnivač i prvi predsednik Srpskog kulturnog kluba u periodu od 1937. godine do 1941. godine. U julu 1940. godine odlazi u penziju sa mesta redovnog profesora, odlikovan je Ordenom Jugoslovenske krune prvog reda.
Bio je protivnik sporazuma Cvetković-Maček, kojim je obrazovana Banovina Hrvatska. Zalagao se za federaciju sa jakom centralnom vlašću u vidu jugoslovenskog parlamenta, biranog opštim pravom glasa, koji bi se brinuo za zajedničke poslove.
Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik jugoslovenske emigrantske vlade u Londonu a dužnost preuzima Jovanović 11. januara 1942. godine. Jedna od važnijih odluka Jovanovićeve vlade je imenovanje četničkog vođe Dragoljuba Mihailovića za ministra vojske, vazduhoplovstva i mornarice, kao i postepena unapređenja u armijskog generala i načelnika Vrhovne komande. Imenovanje su trebala da ojačaju Mihailovićevu poziciju u Jugoslaviji i ubrza savezničku pomoć.
Posle rata komunističke vlasti su ga u odsustvu osudile na 20 godina zatvora.
Posle Drugog svetskog rata, Jovanovićeve knjige nisu štampane u Jugoslaviji do 1990. godine. Preminuo je u Londonu, u devedesetoj godini, kao apatrid. Jovanović je zvanično rehabilitovan 2007. godine.
Lik Slobodana Jovanovića se nalazi na novčanici od 5000 dinara.
1877. godine - Tomas Edison je objavio pronalazak fonografa.
1916. godine - Umro je Franc Jozef I, austrijski car od 1848. godine, a od 1867. godine car i kralj Austro-Ugarske monarhije. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca, nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, iskoristio je za obračun sa Srbijom. Smatra se da je taj atentat bio i neposredan povod za početak Prvog svetskog rata. Nasledio ga je Karlo I, poslednji vladar carstva koje se raspalo tokom tog rata.
1937. godine - Osnovana je Muzička akademija u Beogradu. Svečanost otvaranja i osvećenja upriličena je 21. novembra iste godine. Utemeljenjem ove ustanove zaokružen je sistem muzičkog školovanja u Srbiji. Godine 1973. dobija status fakulteta.
1938. godine - Nemačka je okupirala Sudetsku oblast u Čehoslovačkoj i priključila je nemačkom Rajhu.
1963. godine - Vatikanski koncil odobrio je u crkvenim rimokatoličkim obredima upotrebu domicilnog jezika umesto latinskog.
1974. godine - Od eksplozija koje su u dva "paba" u engleskom gradu Birmingemu podmetnuli pripadnici Irske republikanske armije, poginula je 21 osoba, a 162 su ranjene.
1977. godine - U jugoistočnoj Indiji ciklon je usmrtio 3.000 ljudi, a ogromni talasi su zbrisali čitava sela.
1981. godine - Umro je pisac i istoričar umetnosti i književnosti Milan Kašanin Značajan je i kao jedan od organizatora prvih velikih evropskih izložbi u Beogradu: Italijanski portret kroz vekove 1938. godine i Francusko slikarstvo 19. veka 1939. godine.
Tokom Drugog svetskog rata, Kašanin je obavljao dužnost direktora beogradskog Narodnog muzeja i uspeo je da sačuva kompletnu zbirku Muzeja.
Zaslužan je za organizaciju izložbi jugoslovenske umetnosti u Amsterdamu, kao i holandske umetnosti u Beogradu, za šta je odlikovan Ordenom Kraljevine Holandije.
Od 1951. godine je angažovan na stvaranju Galerije fresaka u Beogradu, a od 1953. godine je bio direktor. Organizovao je izložbe fresaka u Londonu, Edinburgu, Amsterdamu, Minhenu, Briselu, Stokholmu, Helsinkiju i u Južnoj Americi. Mesto direktora Galerije fresaka prepušta 1961. godine.
U članstvo SANU nikad nije primljen jer se tome Vasko Popa, inače njegov blizak prijatelj i poštovalac, usprotivio označivši ga kao saradnika okupatora.
Dela: "Dva veka srpskog slikarstva", "Umetnost i umetnici", "Srpska književnost u srednjem veku", "Kamena otkrića".
1994. godine - Avijacija NATO je sa 36 bombardera iz baza u Italiji napala aerodrom Udbine posle pisma Franje Tuđmana UN u kojem je predsednik Hrvatske optužio krajiške Srbe da odatle napadaju Bosnu i Hercegovinu. To je bila najveća vazduhoplovna operacija Severnoatlantskog pakta od njegovog osnivanja 1949. godine.
1995. godine - Posle tronedeljnih pregovora u vojnoj bazi Rajt Peterson, u američkom gradu Dejtonu, predsednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije - Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, parafirali su Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BIH.
1995. godine - Argentina je izručila Italiji nacističkog oficira Eriha Pribkea, odgovornog za masakr 335 civila u Drugom svetskom ratu.
2000. godine - Napadom na policijsku stanicu u selu Končulj, u kojem su poginula četiri pripadnika srpskih snaga bezbednosti, obnovljeni su sukobi naoružanih Albanaca i srpskih snaga u Kopnenoj zoni bezbednosti na jugu Srbije.
2002. godine - Međunarodni tužilac na Kosovu Antoni Rič je podigao optužnicu protiv nekadašnjeg komandanta OVK Rustema Mustafe, zvanog "Remi", i još trojice bivših pripadnika OVK zbog ratnih zločina na Kosovu od avgusta 1998. godine do sredine juna 1999. godine.
2004. godine - U Ukrajini je održan drugi krug predsedničkih izbora, posle kojih su, zbog izborne krađe, na ulicama Kijeva protestovale hiljade pristalica kandidata opozicije Viktora Juščenka. Kriza je okončana 3 . decembra, kada je Ustavni sud doneo odluku da se poništi drugi izborni krug i izbori ponove 26. decembra, kada je Juščenko izabran za predsednika Ukrajine.
2006. godine - U Beogradu je umrla kompozitorka, pijanistkinja i pesnikinja Ksenija Zečević. Osvojila je veliki broj nagrada i priznanja, a sarađivala je sa najvećim rediteljima i pozorišnim kućama u zemlji. Kratko vreme radila je kao asistent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu i kao umetnički direktor Pozorišta na Terazijama.
2011. godine - Umrla je En Mekafri, jedna od najpoznatijih spisateljica naučne fantastike, autorka serijala epske fantastike "Zmajevi jahači Perna", dobitnica dve najznačajnije nagrade za SF/F stvaralaštvo: Hugo i Nebula.
2012. godine - Evropski pokret u Srbiji je obeležio 20 godina postojanja.
2012. godine - Mongolija je postala 57. članica Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju OEBS-a.
2014. godine - Burkina Faso je dobila civilnu prelaznu vladu s diplomatom Mišel Kafandom na čelu, pošto je predsednik Blez Kompaore zbog nasilnih protesta podneo ostavku posle 27 godina vlasti. Privremena vlada je opstala do sredine septembra 2015. godine kada je vojska Burkine Faso preuzela vlast nekoliko nedelja pre izbora.
2015. godine - U Kuala Lumpuru je održan dvodnevni sastanak Asocijacije deset zemalja Jugoistočne Azije, na kojem je jedna od glavnih tema bila borba protiv terorizma.
2017. godine - Robert Mugabe je podneo je ostavku na dužnost predsednika Zimbabvea koju je obavljao od 1987. godine. Ostavci su prethodile demonstracije uz podršku vojske koja je preuzela vlast i Mugabea držala u kućnom pritvoru.
2024. godine - Dvanaest osoba je uhapšeno, uključujući i bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, u vezi sa nesrećom na železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 građana, a jedna osoba teško povređena. Osumnjičeni su za više krivičnih dela izazivanja opšte opasnosti, teška dela protiv opšte sigurnosti i nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!

