Na današnji dan - 3. Jul -
321. godine – Rimski car Konstantin II, hrišćanin,
proglasio je nedelju za dan odmora i verskog obreda.
1423. godine - Rođen francuski
car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. godine do smrti 1483.
godine okončao ujedinjenje Francuske. Tokom vladavine davao je gradovima privilegije, podstakao razvoj zanatstva
i trgovine. Modernizovao je stare i podigao nove visoke škole.
1583. godine – Ruski car Ivan Grozni ubio je, u nastupu
gneva, sina. Ovaj autokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog
okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je
inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima.
1608.
godine- Francuski istraživač Samiel de Šamplen osnovao kanadski grad Kvebek.
1642.
godine - Umrla francuska kraljica italijanskog porekla Marija de Mediči, koja
je posle smrti kralja Anrija Devetog 1610. godine upravljala zemljom kao
regentkinja uz sina Luja Trinaestog. Pokušavala je da suzbije samovolju visokog
plemstva, a kad nije uspela da nađe oslonac u parlamentu, raspustila ga je 1614.
godine, posle čega se skupština nije sastajala do Francuske revolucije 1789.
godine.
1728.
godine - Rođen škotski arhitekta i dekorater Robert Adam, jedan od tvoraca
neoklasicističkog stila u arhitekturi. Projektovao je mnoge javne zgrade
izuzetne elegancije, posebno u Londonu, koje se odlikuju karakterističnim
vazdušastim i prozračnim stilom, nazvanim njegovim imenom.
1775.
godine - General Džordž Vašington zvanično preuzeo komandu nad Kontinentalnom
armijom u Američkom ratu za nezavisnost od Velike Britanije.
1849.
godine - Francuske trupe ušle u Rim, slomivši otpor snaga pod komandom Đuzepa
Garibaldija i ponovo ustoličile poglavara Rimokatoličke crkve papu Pija
Devetog.
1854.
godine - Rođen češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom
narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvarajući primenom modalne harmonije
i neuobičajene ritmike dela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih
likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je na Konzervatorijumu. Dela:
opere "Jenufa", "Kaća Kabanova", simfonijska poema
"Taras Buljba", horske kompozicije.
1866.
godine - Pruska vojska porazila austrijske trupe u bici kod Sadove.
1881.
godine - Pod pritiskom Velike Britanije, Otomansko carstvo potpisalo konvenciju
s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.
1883.
godine - Rođen austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor
nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog dela koje izmiče definitivnoj proceni i
dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. godine bio je nepoznat, jer za života
gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i
"Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj
izričitoj instrukciji da budu spaljeni. Pisao je jezikom bez emocija i
komentara - integrisane su u celinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20.
veka. Dela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovetke
"Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj
koloniji", "Seoski lekar", "Umetnik u gladovanju".
1898.
godine - Američka mornarica porazila špansku flotu u kubanskoj luci Santjago u
američko-španskom ratu.
1904.
godine - Umro jevrejski pisac i publicista Teodor Hercl, osnivač i teoretičar
modernog cionizma, koji se snažno zalagao za osnivanje jevrejske države u
Palestini i razradio projekt te države. Izabran je 1897. godine za prvog predsjednika
Svetske cionističke organizacije. Dela: "Jevrejska država",
"Stara Nova zemlja".
1927.
godine - Rođen engleski filmski režiser Ken Rasel, stvaralac izrazitog
senzibiliteta, čiji je autorski stil prepoznatljiv po preziranju građanskog
dobrog ukusa i po izuzetnom dejstvu čulnih atrakcija, vizuelnih, zvučnih i
montažnih šokova. U filmovima je najviše istraživao psiho-seksualnu pozadinu
umetničkog procesa i života umetnika. Filmovi: "Demoni", "Divlji
mesija", "Gustav Maler", "Tomi",
"Valentino".
1940. godine – Britanci su onesposobili veliki deo
francuske flote stacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed
Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu
dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih
mornara.
1944.
godine - Crvena armija u Drugom svetskom ratu oslobodila glavni grad Belorusije
Minsk i zarobila 100.000 nemačkih vojnika.
1950.
godine - Američke i severnokorejske trupe sukobile se prvi put u Korejskom
ratu.
1954. godine – U Velikoj Britaniji je ukinuto
racionisano snabdevanje hranom uvedeno tokom i po završetku Drugog svetskog
rata.
1962.
godine - Alžir stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne
vlasti.
1969.
godine - Jedan od osnivača engleske rok grupe "Rolingstons" Brajan
Džons udavio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne količine droge.
1972.
godine - U saobraćaj puštena deonica Valjevo-Užice na pruzi Beograd-Bar. Cela
pruga je puštena u redovan saobraćaj 28. maja 1976.
1972. godine - Indija i Pakistan potpisali mirovni sporazum, okončavši
neprijateljstva izazvana 1971. godine građanskim ratom u Bangladešu.
1983.
godine - U Beogradu završeno šesto zasedanje Konferencije UN za trgovinu i
razvoj.
1987.
godine - U Francuskoj ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Klaus Barbi,
nacista nazvan "kasapin iz Liona", osuđen na doživotnu robiju za
zločine protiv čovečnosti.
1988.
godine - Raketa ispaljena sa američkog ratnog broda "Vensen" -
greškom je, kako su tvrdili američki izvori - iznad Persijskog zaliva u poslednjoj
sedmici iransko-iračkog rata oborila iranski putnički avion "erbas
A300", usmrtivši svih 290 ljudi u letelici.
1992.
godine - Bosanski Hrvati proglasili državu Herceg-Bosnu sa Mostarom kao glavnim
gradom.
1995. godine – Jugoslovenski košarkaši
postali su evropski šampioni na prvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena
u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne
izolacije SR Jugoslavije.
1996. godine – Predsednik Rusije Boris
Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija
Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat.
2001.
godine - U nesreći do koje je došlo kada se ruski avion "Tu-154"
srušio kod Irkutska u Sibiru, poginulo 145 ljudi, od kojih 136 putnika i devet
članova posade. Uzrok nesreće - greška pilota.
2004. godine – Manastir Visoki Dečani uvršten je na listu svetske baštine UNESKO-a kao peti spomenik iz Srbije i Crne Gore. Na listi UNESKO-a nalazi se ukupno 754 spomenika iz celog sveta.
2008.
godine - Kolumbijska vojska oslobodila Ingrid Betankur, tri Amerikanca i 11
kolumbijskih vojnika koje su kolumbijski pobunjenici više godina držali kao
taoce.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!