Vest: Običaji za VELIKI i radostan praznik

Običaji za VELIKI i radostan praznik

Običaji za VELIKI i radostan praznik

Domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom. Rano se odlazi u crkvu, na jutrenje i Vaskršnju Liturgiju, sa sobom nose jaja, jedan deo podeli po crkvi, a drugi posle bogosluženja komšijama, prijateljima, rođacima, pred crkvom. Gde nema crkve ljudi se u selima okupljaju oko "zapisa". Tu je dolazio sveštenik, tu su se delila jaja, sekao kolač, prvi put mrsilo, a muškarci se dogovarali o litiji koja se nosi sutradan oko sela. Uobičajen pozdrav je "Hristos voskrese - Vaistinu voskrese", i on se upotrebljava u toku cele naredne sedmice. Kad se završi služba u crkvi, ljudi, žene, deca, svečano obučeni, zaseli bi oko nje ili na obižnjim livadama, ako je lepo vreme. Tu se pored jaja jelo sve od belog mrsa i pečenog mesa. Pila se rakija i vino, igralo, pevalo i veselilo.

Običaji za VELIKI i radostan praznik-0

U Gornjoj Pčinji, svako selo je priređivalo sabor, na kome se prvi put, posle višenedeljnog posta, igralo i pevalo. Ujutru, U selima južne Srbije, prvo se prima "komka" - pričešćuju se, i to pošto su svi ukućani svečano se obukli i "ponovili" za Uskrs nekim delom odeće ili celim odelom. Komka se kod kuće; prvo domaćica spremi rese od drena, koprive i zdravca i sve to potopi u vino zajedno sa komadićima vaskršnjeg kolača. Posle toga je porodični ručak, a zatim mlađarija ide na "vrtešku", koja je čvrsto usađen stožer na koji se stavi dugačka greda. Na oba kraja grede udenuta su po dva vertikalna klina za koje se pridržavaju igrači, a trbuhom se oslanjaju o samu gredu. Dva igrača trčeći vrte gredu ili jednostavno neko stane u sredinu i zavrti ih. Da bi se vrteška lakše okretala, vrh grede se namaže sokom stabljike mladog kukureka. Dok se jedni vrte, drugi igraju klisa ili piljke, igraju u kolu i pevaju razne prigodne pesme.

U Levču i Temniću se kaže: "Vaskrs je do podne crven, a od podne zelen" i "Do podne u jaja, a od podne u koprive", jer Vaskrs je padao u dane kada su sela bila u najvećoj proletnjoj oskudici, nakon zime, a pre nego je nova letina stigla, te se nije imalo dovoljno hleba za ishranu.

Deca se izuzetno raduju Vaskrsu i crvenim jajima, kojima se tucaju. Čije se jaje razbije, taj gubi i predaje onome koji ima jače. Prvo ofarbano jaje čuva se u kući godinu dana i naziva "čuvarkuća". Sremci mese poseban vaskršnji kolač, koji zovu "buzdovan", a u Šumadiji se zove "vitica". Viticu domaćin lomi uz ručak i deli svima govoreći: "Sve nam krslo i vaskrslo".

Foto: Bašta Balkana



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar